Ljubičasti dan
Međunarodni dan potpore oboljelima od epilepsije obilježen u SKB Mostar
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Klinika za neurologiju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar s ciljem podizanja razine osviještenosti o epilepsiji te pružanja solidarnosti pacijentima koji boluju od te bolesti obilježila je Ljubičasti dan - Međunarodni dan potpore oboljelima od epilepsije - koji se 26. ožujka obilježava u više od stotinu zemalja svijeta.
Predstojnica Klinike za neurologiju SKB Mostar dr. Nataša Pejanović-Škobić kazala je kako od ove kronične neurološke bolesti u svijetu trenutno boluje oko 65 milijuna ljudi.
''Učestalost ove bolesti je oko 6 do 7 pacijenata na tisuću stanovnika, a mi kroz našu ambulantu za epilepsiju u SKB Mostar mjesečno primimo oko 80 pacijenata. Pacijente s najtežim oblicima bolesti hospitaliziramo, a takvih imamo oko stotinu godišnje'', naglasila je Pejanović-Škobić.
Dodala je kako se uz pomoć antiepileptičkih lijekova uspješno liječi oko dvije trećine pacijenata, dok za ostatak pacijenata danas postoje nove metode, poput kirurškog liječenja epilepsije ili ugradnje Stimulatora nervusa vagusa (VNS).
''I za te pacijente postoji nada da će i oni jednoga dana imati potpunu kontrolu svojih napadaja'', kazala je Pejanović-Škobić.
Pročitajte još
Ljubičasti dan
"Ljubičasti dan" organizira se kao dio kampanje svjesnosti o epilepsiji. Epilepsija je najčešća kronična bolest koja se manifestira ponavljanim epileptičkim napadajima.
"Ljubičasti dan" obilježava se 26. ožujka svake godine kako bi se podigla svijest o epilepsiji i pružila podrška osobama koje žive s ovom bolešću.
Tijekom ovog dana, ljudi nose ljubičastu odjeću ili nose ljubičaste trake kao znak podrške osobama koje imaju epilepsiju.
Organiziraju se različite aktivnosti kao što su edukativni događaji, konferencije, šetnje ili humanitarne akcije kako bi se informiralo javnost o epilepsiji i istakla potreba za istraživanje i liječenje ove bolesti.
Epilepsija
Epilepsija je neurološki poremećaj koji uzrokuje abnormalnu sinkroniziranu električnu aktivnost stanica kore mozga, što rezultira epileptičkim napadajima. Ovi napadaji mogu se manifestirati na različite načine, kao što su: grčenje mišića jednog dijela tijela ili svih udova, gubitak svijesti, konvulzije, izmijenjeno ponašanje, nesvrsishodni pokreti tijela i slično. Epilepsija može biti uzrokovana različitim faktorima, uključujući genetske predispozicije, razvojne poremećaje mozga, ozljede mozga, infekcije, moždani udar ili druge neurološke bolesti.
Ova bolest može pogoditi ljude svih dobnih skupina, ali se najčešće dijagnosticira u djetinjstvu ili u osoba starije životne dobi. Osobe s epilepsijom suočavaju se s različitim izazovima, uključujući rizik od ozljeda tijekom napadaja, ograničenja u svakodnevnim aktivnostima i emocionalne teškoće.
Stigmatizacija oboljelih od epilepsije je problem s kojim se suočavaju mnogi. Stigmatizacija proizlazi iz neznanja i pogrešnih predrasuda o bolesti. Osobe s epilepsijom često se suočavaju s diskriminacijom zbog svoje bolesti što jako može utjecati na kvalitetu njihovih života.
Povijesno gledano, društvo je često gledalo na epilepsiju s negativnim stigmama i strahom. Oboljeli su bili stigmatizirani i često su se suočavali s marginalizacijom.
Međutim, s napretkom znanosti i sve većom sviješću o ovoj neurološkoj bolesti percepcija epilepsije u društvu se mijenja. Brojne organizacije rade na podizanju svijesti i smanjenju stigme povezane s ovom bolešću.
Ipak, i dalje postoji velika potreba za educiranjem javnosti i borbom protiv predrasuda kako bi se osiguralo razumijevanje za sve osobe koje žive s epilepsijom.
