Mlječni proizvodi, čini se, ne utječu na dugovječnost

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ljudi koji konzumiraju mnogo mlijeka, sira i jogurta ne moraju nužno živjeti dulje od onih koji to ne čine, pokazuje nedavno istraživanje. Znanstvenici su proučili podatke o konzumaciji mlijeka i mlječnih proizvoda kod više od 168.000 žena i više od 49.000 muškaraca u SAD-u zaposlenih u zdravstvu koji nisu do tada bolovali od srčanih bolesti ili karcinoma. Tijekom oko tri desetljeća koliko su praćeni preminulo je ukupno 51.438 osoba.

U usporedbi s ljudima koji su unosili najmanje mlječnih proizvoda, prosječno 0,8 porcije dnevno, oni koji su konzumirali najviše mlječnih proizvoda, prosječno 4,2 porcije dnevno, imali su 7 posto veće izglede umrijeti tijekom promatranog razdoblja.

Porcija se odnosi 1,3 dcl mlijeka ili jogurta ili 40 do 55 grama sira ovisno o tome je li svjež ili prerađen.

Oni koji su po konzumaciji mlječnih proizvoda bili negdje na sredini s oko tri porcije dnevno imali su podjednake izglede doživjeti kraj studije kao i skupina koja je konzumirala najmanje količine mlječnih proizvoda.

“Ukupni unos mlječnih proizvoda nije bio povezan s manjim rizikom od ukupnog mortaliteta”, napisao je tim prevođen autorom Mingom Dingom s harvardske škole javnog zdravlja u Bostonu u časopisu BMJ.

Neka su ranija istraživanja povezivala konzumiranje mliječnih proizvoda s nešto nižim rizikom od niza zdravstvenih problema među kojima i povišeni krvni tlak, dijabetes, srčane bolesti i neke vrste karcinoma, navode autori istraživanja. No i povećana konzumacija mlječnih proizvoda bila je povezana s povećanim rizikom od nekih vrsta karcinoma.

Mlječni se proizvodi mnogo konzumiraju širom svijeta i važan su izvor bjelančevina, vitamina D i kalcija, navode autori istraživanja. Mlječni proizvodi također mogu sadržavati zasićene masti i kolesterol koji mogu negativno utjecati na zdravlje, ističu znanstvenici.

Istraživanje je utvrdilo da je bilo manje vjerojatno da će ispitanici koji su konzumirali najviše mlječnih proizvoda konzumirati alkohol i pušiti i bili su fizički aktivniji od onih koji su unosili najmanje mlječnih proizvoda u prehrani.

U nekim se slučajevima činilo da vrsta mlječnih proizvoda utječe na mortalitet. Veći unos nemasnog mlijeka primjerice bio je povezan s nešto većim rizikom od smrti od svih uzroka kao i većim izgledima smrti od srčanih bolesti ili raka debelog crijeva i rektuma. Punomasno mlijeko bilo je povezano s većim rizikom od smrti od svih uzroka kao i kardiovaskularnih bolesti i karcinoma. Nije utvrđeno da sir i jogurt utječu na dugovječnost.

Ljudi koji su jednu porciju mlječnih proizvoda dnevno zamijenili orašastim plodovima i mahunarkama imali su 14 posto manje izglede umrijeti tijekom istraživanja.

Zamjena jedne porcije mlječnih proizvoda jednom porcijom cjelovitih žitarica bila je povezana s 11 posto manjim rizikom od smrti tijekom istraživanja. No, zamjena jedne porcije mlječnih proizvoda jednom porcijom crvenog ili prerađenog mesa bila je povezana s pet posto većim rizikom od smrti tijekom studije.

Iako studija ima ograničenja jer ispitanici ne predstavljaju reprezentativni uzorak čitavog stanovništva, rezultati sugeriraju da umjerena konzumacija mlječnih prozivoda može omogućiti dulji život, ovisno o tome što je još u prehrani ljudi, zaključuje tim.

“Dvije porcije dnevno mlječnih proizvoda povezane su s najmanjim kardiovaskularnim mortalitetom no veći unos od toga povezan je s nešto višim mortalitetom posebno od karcinoma”, zaključuju znanstvenici, prenosi Hina.