Svjetski tjedan dojenja
Mnogi zdravstveni sustavi ne mogu pružiti podršku dojenju
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Svjetski tjedan dojenja uspostavila je WABA- Svjetska alijansa za podršku dojenja u skladu s Deklaracijom Innocenti iz 1990. godine, a samo obilježavanje Svjetskog tjedna dojenja je započelo 1992. godine s preporukom da se obilježava od 1-7. kolovoza ili u alternativnom terminu u prvom tjednu listopad kada se obilježava Svjetski tjedan djeteta.
Svake godine obilježavanje Svjetskog tjedna dojenja se provodi prema određenim temama koje su vezane za zdravstvenu zaštitu žena i djece, njihovu ishranu, posebno dojenja kao zlatnog standarda u ishrani dojenčadi i male djece, zatim vezano za rad i radno okruženje žena trudnica, majki i dojilja i za zdravi okoliš.
Kampanju povodom obilježavanja Svjetskog tjedna dojenja 2021. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH provodi sa stalnim vladinim i nevladinim partnerima: Zavodom za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, Udruženjem liječnika specijalista javnozdravstvenih disciplina Federacije BiH i Udruženjem za unapređenje dojenja. U nastojanjima da se žene osnaže da doje svoje bebe, ove godine pokušava se ukazati na aspekt zajedničke odgovornosti u tim naporima.
Okvir kampanjskog djelovanja Svjetske alianse za potporu dojenja (World Breastfeeding Aliance) u aktivnostima vezanim za odabranu temu čine četiri stuba koja se odnose na informiranje, utemeljenje, suradnju i poticanje, a ove se godine sve zainteresirane strane pozivaju da u svoje aktivnosti uključe informiranje ljudi o važnosti zaštite dojenja, jačanje potpore dojenju koje je od vitalnog značaja kako za pojedinca, tako i za zajednicu, pa je i vitalna odgovornost javnog zdravstva. U svojim nastojanjima, javno zdravstvo u ulozi lidera treba da potiče aktivnosti na zaštiti dojenja, surađuje s pojedincima i organizacijama i svim zainteresiranim stranama, uvećavajući tako učinak pokrenutih aktivnosti.
S aspekta javnozdravstvenog djelovanja, zaštita dojenja se treba fokusirati na otklanjanje prepreka koje postoje u društvenom okruženju u kome majka treba da ostvari dojenje.
Mnogi zdravstveni sustavi trenutno ne mogu pružiti efikasne informacije i kontinuiranu podršku dojenju. Mnogi zaposleni roditelji nemaju odgovarajuću socijalnu zaštitu, plaćeno porodiljsko odsustvo, odgovarajuće trajanje porodiljskog odsustva, mogućnost korištenja porodiljskog odsustva od strane oba roditelja, a kada je u pitanju dojenje na radnom mjestu nemaju odgovarajuće uvjete kao što su pauze za dojenje, fleksibilni radni aranžmani koji omogućuju dojenje zaposlenih majki i drugo. Okruženju koje nije suportivno za dojenje posebno doprinosi nepoštivanje i nedostatak kontrole poštivanja
Međunarodnog koda o marketingu zamjena za majčino mlijeko odnosno posljedično agresivno i neprimjereno reklamiranje zamjena za majčino mlijeko usmjereno na majke.
Društvene norme i tradicionalne prakse u zajednici također često ometaju optimalno dojenje. Uzimajući sve navedeno u obzir, jasno je da manjkavost sustava podrške dojenju na razini zajednice čini zaštitu, promoviranje i podršku dojenju većim izazovom, a da bi se on ojačao potrebni su napori niza sektora, kao i politička volja i dugoročno ulaganje od strane društva.
Pored provođenja dobrih praksi vezanih za dojenje unutar zdravstvenog sustava i u obiteljskom okruženju, ostvarenje prava vezanih za porodiljsko odsustvo, stvaranje povoljnog okruženja na radnom mjestu i drugim javnim mjestima, kontrola neprimjerenog reklamiranja zamjena za majčino mlijeko te stavljanje zdravlja, odnosno dojenja, u centar svih politika, prevashodna je odgovornost sektora javnog zdravstva ali i svih onih koji mogu poduprijeti, zaštititi i promovirati dojenje. Zaštita dojenja je, kako kaže slogan, zajednička odgovornost svih nas.
Shodno trenutku, potrebno se osvrnuti na prednosti dojenja kao ključne komponente u ostvarenju čak sedam Globalnih ciljeva održivog razvoja, uključujući: iskorjenjivanje siromaštva, iskorjenjivanje gladi, dobro zdravlje i blagostanje, kvalitetno obrazovanje, dostojanstven rad i gospodarski rast, smanjenje nejednakosti i klimatske promjene.
Od 2016. godine, obilježavanje Svjetski tjedan dojenja je usklađen s Globalnim ciljevima za održivi razvoj, a Rezolucijom WHA (Svjetske zdravstvene skupštine) iz 2018. godine Svjetskog tjedna dojenja je podržana kao važna strategija u promociji dojenja.
Globalni ciljevi za održivi razvoj usvojeni su na Samitu UN o održivom razvoju u New York-u 25. rujna 2015. godine sa 17 definiranih ciljeva, a ciljna godina za njihovo postizanje je 2030. godina, priopćeno je iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
