Mostarci u hitnoj zbog vrućina

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Uslijed visokih temperatura koje su zahvatile cijelu FBiH, a posebno Hercegovačko-neretvansku županiju i Grad Mostar, gdje se već par dana bilježe temperature iznad 40 stupnjeva Celzija, nemali broj građana s glavoboljama i nesvjesticom traži pomoć u hitnoj službi.

Doktorica u Hitnoj pomoći Mostar Monika Glibić kaže kako osim osoba koje samostalno dođu u Hitnu, imaju dosta i kućnih intervencija.

Šeširi, kape, kreme...

''Najčešće nam dolaze osobe koje imaju poremećaj tlaka, odnosno kronični bolesnici kojima su uslijed visokih temperatura pogoršani simptomi te variraju od hipotenzije do hipertenzija ili se jave radi glavobolje, mantanja. Drugi tip pacijenata je onaj zbog kojih moramo otići na lice mjesta, a riječ je o pacijentima s gubitcima svijesti, tzv. sinkope, koji uslijed toplinskoga šoka osjećaju omaglicu i imaju osjećaj skore nesvijesti'' – kazala je u razgovoru za Fenu dr. Glibić.

U većini slučajeva, kaže ona, intervencije prođu bez težih posljedica, ali se svi svakako pregledaju u Hitnoj pomoći, provjere im se krvna slika i šećer te se puste uz preporuke.

Glibić savjetuje građanima da izbjegavaju jako sunce između 10 i 17 sati, da se hidriraju, jedu laganiju mediteransku hranu, te redovito uzimaju svoju terapiju, ako je propisana kako ne bi došlo do pogoršanja kroničnih stanja.

Ukoliko su pak neke osobe primorane boraviti na suncu, dr. Glibić preporučuje da te osobe nose laganiju odjeću, šešire ili kape i obvezno nanose kreme sa zaštitnim faktorom.

Napominje da osim starije populacije, treba voditi računa i o djeci koja se vani igraju. Savjetuje da unose dovoljno tekućine te da se sklone sa sunca u gore spomenutim terminima.

Preporuke Federalnog ministarstva rada i socijalne politike

Podsjećamo, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu preporučilo je poslodavcima da, uslijed vremenskih neprilika izazvanih visokim temperaturama na teritoriji FBiH, provedu posebne mjere zaštite kojima će spriječiti nastupanje štetnih posljedica po zdravlje radnika.

Poslodavcima je preporučeno da razmotre mogućnost prekida obavljanja poslova na otvorenom u razdoblju od 12 do 16 sati, te nastavka poslije 16 sati ili ako nije moguće na taj način, da se tim radnicima početak radnog vremena pomjeri na šest sati ujutro.

Također, preporučeno je poslodavcima da za vrijeme trajanja navedenih vremenskih neprilika omoguće korištenje godišnjeg odmora radnicima s dijagnosticiranim kroničnim oboljenjima, kao i korištenje odsustava u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.