Mostarska liječnica za Bljesak.info: Aerozagađenje uzrokuje akutni bronhitis

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U vrijeme ovakvih vremenskih uvjeta, veće količine magle i porasta koncentracije štetnih tvari u zraku bilježimo veliki broj bolesnika s astmom i KOPB-om u pogoršanju respiratornih tegoba od kojih mnogi zahtijevaju bolničko liječenje, izjavila je za Bljesak.info doc.dr. sc. Kristina Galić, internistica, pulmologinja i voditeljica Odjela za plućne bolesti SKB-a Mostar.

Magla negativno utječe na srčane bolesnike 

Važno je, dodaje dr. Galić, znati da je magla u osnovi samo oblak koji skuplja vodu iz lokalnih površina i nema ozbiljan utjecaj na zdrave ljude.

“Nasuprot tome, kod osobe koje boluje od kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB) ili bronhijalne astme, magla može dovesti do značajnih tegoba u vidu osjećaja nedostatka zraka i pogoršanja bolesti, tako da bolesnici mogu završiti u bolnici”, dodaje dr. Galić i napominje kako magla negativno utječe na srčane bolesnike, kao i pacijente s koronarnom bolešću,te može dovesti do napada angine pectoris, porasta krvnog tlaka.

“Međutim, kada se magla pomiješa s drugim štetnim tvarima u okolini ona postaje smog koji može da bude jako opasan po zdravlje. Glavni razlog za formiranje smoga jest sve veća zagađenost zraka štetnim tvarima (štetne tvari iz automobila, brojnih industrijskih zagađivača itd.) koji se miješaju i stvaraju gust sloj u atmosferi koji nazivamo smogom”, objašnjava.

Smog i magla dovode do kašlja, kihanja, pa čak i pogoršanja kroničnih plućnih bolesti 

Magla i smog mogu, dodaje, zajedno dovesti do iritacije gornjih i donjih dišnih puteva što se manifestira simptomima upornog kašlja, kihanja, suzenja i pečenja očiju, i izrazitih pogoršanja kroničnih plućnih bolesti, koje zahtijevaju bolnički tretman.

Ovisno o trajanju izloženosti zagađenom zraku, štetno djelovanje na zdravlje ljudi može biti akutno uslijed porasta onečišćenjima, nepovoljnim meteorološkim uvjetima.

Aerozagađenje izaziva akutni bronhitis 

“Može biti i kronično stanje ako se razvije kao posljedica svakodnevnog izlaganja atmosferskim onečišćenjima”, dodaje.
Akutni utjecaj se brzo ispoljava, prema njenim riječima, a kronični utjecaji postaju vidljivi tek nakon dužeg perioda kontinuiranog izlaganja zagađivača.

“Kod ljudi aerozagađenje najčešće izaziva nadražaj i upalu dišnih puteva – akutni bronhitis koji prati otežano disanje i kašalj, što je naročito opasno za djecu i kronične bolesnike (srčani i plućni bolesnici, bolesnici visokim krvnim pritiskom, oni koji su preboljeli srčani infarkt, moždani udar i sl.)”, ističe i dodaje kako dugotrajno zagađenje zraka povećava značajno rizik obolijevanja kroničnog bronhitisa, bronhijalne astme, emfizema, pa i karcinoma pluća.

U vrijeme epizode povećane zagađenosti zraka potrebno je ograničiti kretanje djece, kroničnih bolesnika, trudnica, starijih osoba, pa i zdravih ljudi na otvorenom prostoru, savjetuje mostarska liječnica. 

Ograničiti kretanje na otvorenom 

"Ako je nemoguće izbjeći kretanje na otvorenom, poželjno je šalom pokriti usta i nos da se bar djelomično ublaži štetni utjecaj aerozagađenja na dišne puteve. Potrebno je konzumirati što više svježeg voća i povrća povećati unos tekućine u organizam", ističe. 

Jako je važno, zaključuje,  odvojiti vrijeme za boravak na čistom zraku, najbolje na planinama.

"U slučaju da osjete pogoršanje bolesti, konični plućni i srčani bolesnici moraju biti pod stalnom kontrolom liječnika", izjavila je u razgovoru za Bljesak.info doc.dr.sc. Kristina Galić, voditeljica Odjela za plućne bolesti SKB-a Mostar.