Na antidepresive potrošeno oko 8,6 milijuna maraka

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Stres i nervoza na radnom mjestu, besparica i obiteljski problemi samo su neke od situacija u kojima građani posežu za lijekovima za smirenje, a u prilog tome govori podatak da je lani u BiH na antidepresive potrošeno oko 8,6 milijuna maraka.

Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, potrošnja antidepresiva u prošloj godini nešto je manja u odnosu na 2016. godinu, piše Glas Srpske.

''Financijski promet antidepresiva iznosio je 8,6 milijuna maraka što je 1,41 posto ukupnog prometa lijekova lani, a što je manje nego 2016. godine kada je na antidepresive potrošeno više od 10 milijuna KM''. naveli su u Agenciji i dodali da je lani zabilježena najveća potrošnja antidepresiva “paroksetin”, “sertralin” i “fluoksetin”.

Da i stanovnici Srpske često posežu za antidepresivima i sedativima potvrđuju podaci Fonda zdravstvenog osiguranja RS prema kojima je za ove lijekove lani potrošeno oko 2,5 milijuna maraka, dok je za četiri mjeseca ove godine izdvojeno više od 800.000 KM.

''Za antidepresive i lijekove za smirenje, u prva četiri mjeseca ove godine, izdano je više od 114.000 recepata. Od toga su 58.752 za lijekove za smirenje, koji su koštali 537.788 KM. Za antidepresive izdano je 56.165 recepata, a trošak je Fonda bio je 288.154 KM'', rekli su iz Fonda.

 Psiholog Aleksandar Milić kaže da se pacijenti najčešće javljaju kada se osjete simptome anksioznosti ili depresije. Uobičajeni simptomi su glavobolja, ubrzani rad srca, nesanica, gubitak apetita, probavni problemi.

''U našoj praksi skraćuje se postupak i preporučuju se antidepresivi i sedativi, a bolje bi bilo da se pacijenti obrate psihologu ili psihijatru zbog pravilne dijagnostike, nego da odmah posežu za lijekovima'', kaže Milić.

Dodao je da su brojni uzroci ovih poremećaja, a najčešće je riječ o traumi, lošim stilovima života i socijalnim uslovima, te narušenim odnosima u porodici.

''Treba otkloniti uzroke nestabilnosti, a to se radi timski psihološko-psihijatrijskom obradom pacijenta. Ako se ostane na lijekovima ili se doza pojačava, pacijent postaje trom, bezvoljan i disfunkcionalan'', naglasio je Milić.

U Fondu zdravstvenog osiguranja RS napominju da se antidepresivi i lijekovi za smirenje u ljekarnoj ne smiju izdavati bez recepta.

''Fond financira one lijekove za smirenje i antidepresive koji se nalaze na listi lijekova Fonda. Osigurane osobe koje su oslobođena plaćanja participacije za lijekove sa liste A ne plaćaju ništa, dok ostali plaćaju participaciju'', kažu u Fondu.