Najnovije istraživanje otkriva da koronavirus može na novčanicama preživjeti mjesec dana

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Organizacija za znanstvena i industrijska istraživanja Commonwealtha (CSIRO), koja je australska nacionalna znanstvena agencija, provela je istraživanje u kojem su došli do spoznaje da SARS-CoV-2 virus može preživjeti duže na glatkim površinama i u hladnim uvjetima. Specifično, studija je otkrila da novi koronavirus najduže preživljava na novčanicama, staklu i metalu.

Testiranja su provedena u laboratoriju, što znači da neki faktori, poput ultraljubičastog prirodnog zračenja sunca nisu uračunati, pokazala su da novi koronavirus može u zraku i nošen sitnim česticama preživjeti više od tri sata.

Istraživanje je trajalo više od mjesec dana, a znanstvenici su analizirali razinu preživljavanja novog koronavirusima u različitim uvjetima.

Tako je SARS-CoV-2 virus tijekom testiranja izložen različitim temperaturama, što je omogućilo znanstvenicima da otkriju kako novi koronavirus pri temperaturi od 40 stupnjeva može preživjeti manje od 16 sati na pamučnoj površini te 24 do 48 sati na staklenoj i metalnoj površini te vinilu, prenosi Zimo.

Kad je temperatura spuštena na 30 stupnjeva, otkriveno je da novi koronavirus na pamuku može preživjeti čak tri dana, a na novčanicama i preko 21 dan.

Pri temperaturama ispod 20 stupnjeva, otkriveno je da virus može na novčanicama preživjeti i do gotovo mjesec dana.

Podaci predstavljeni u ovoj studiji pokazuju da se zarazni SARS-CoV-2 virus može pronaći na nepropusnim površinama najmanje 28 dana pri ambijentalnoj temperaturi i vlagi (20 stupnjeva Celzija, 50 posto vlažnosti zraka). Povećanjem temperature pri jednakoj vlažnosti zraka, preživljavanje virusa drastično je smanjeno i na svega 24 sata pri 40 stupnjeva, piše u studiji.

Tim koji je proveo istraživanje pojašnjava kako bi njihovi rezultati drugim znanstvenicima mogli pomoći u boljem sprječavanju širenja novog koronavirusa.

Utvrđivanje koliko dugo se virus doista zadržava na površinama omogućuje nam da preciznije predvidimo i spriječimo njegovo širenje te da na bolji način zaštitimo ljude, ističe dr. Larry Marshall, izvršni direktor CSIRO-a.