Barry Marshall
Namjerno se zarazio Heliko bakterijom, dobio gastritis i Nobelovu nagradu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Barry Marshall je australski liječnik i istraživač, poznat po svojim revolucionarnim otkrićima u medicini. Najpoznatiji je po svom otkriću da je bakterija Helicobacter pylori (H. pylori) glavni uzrok čira na želucu i dvanaesniku, što je bilo suprotno tadašnjim vjerovanjima u medicini. Do tada se smatralo kako su čirevi prvenstveno uzrokovani stresom, začinjenom hranom i previše kiseline.
Marshall i njegov kolega Robin Warren dokazali su vezu između H. pylori i peptičkih ulkusa, što je promijenilo način na koji su liječnici tretirali ove bolesti.
Marshall je dokazao svoje otkriće rizikom po vlastito zdravlje. Namjerno je izložio sebe bakteriji Helicobacter pylori (H. pylori) kako bi se zarazio tom bakterijom i razvio gastritis (upalu želučane sluznice). On je to učinio kako bi dokazao svoju hipotezu da H. pylori uzrokuje gastritis i čireve na želucu.
Marshall je uzeo uzorak bakterije H. pylori iz pacijenta s čirom, uzgojio ih u laboratoriju te ih konzumirao kako bi se zarazio. Nakon što je samoinficiran, razvio je simptome gastritisa, što je bio ključni eksperimentalni dokaz za njegovu teoriju.
Ova nekonvencionalna metoda eksperimentiranja pokazala se krajnje uvjerljivom i poslužila kao prekretnica u razumijevanju uzroka čira na želucu i dvanaesniku.
Za ovo otkriće, Marshall je 2005. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu, zajedno s Warrenom. Ovo otkriće je značajno promijenilo način na koji se tretiraju bolesti gastrointestinalnog trakta i otvorilo nove pristupe liječenju ulkusa.
Barry James Marshall (rođen 30. rujna 1951.) australski je liječnik, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu, profesor kliničke mikrobiologije i ko-direktor Marshallovog centra na Sveučilištu u Zapadna Australija.
Više info:
Dvanaesnik je dio tankog crijeva koji se nalazi neposredno nakon želuca. To je cjevasti organ duljine oko 25-30 cm koji povezuje želudac s ostatkom tankog crijeva, nazvanog jejunum. Dvanaesnik je nazvan tako jer je prosječne duljine oko 12 prstiju (latinski "duodenum"), a svaki prst se odnosi na duljinu jednog zgloba palca.
Dvanaesnik igra važnu ulogu u probavnom procesu, jer prima kiseli sadržaj iz želuca i neutralizira ga pomoću lučenja raznih enzima i bikarbonata kako bi se osiguralo optimalno okruženje za daljnju probavu hrane u tankom crijevu.