Naše termoelektrane ugrožavaju zdravlje građana EU

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Rad 16 termoelektrana na ugalj u zemljama zapadnog Balkana predstavlja zdravstveno i ekonomsko opterećenje za cijelu Europu, pri čemu zdravstvene posljedice i troškove podnose i građani Europske unije'' zaključak je nove analize koju su danas u Bruxellesu predstavile organizacije: HEAL, Sandbag, CAN Europe, CEE Bankwatch i organizacije članice Europe Beyond Coal kampanje.

Ta analiza je zasnovana na metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europske komisije.

Rezultati analize su pokazali da svake godine zagađenje zraka koje je posljedica rada 16 zapadno balkanskih termoelektrana na ugalj prouzrokuje do tri tisuće preuranjenih smrti, do osam tisuća slučajeva bronhitisa kod djece, kao i druga kronična oboljenja.

Analizom je procijenjeno da godišnji zdravstveni troškovi koji se mogu povezati s ovim zagađenjem iznose od 6,1 do 11,5 milijardi eura, a plaćaju ih građani i ekonomije ugroženih zemalja.  

''Zagađenje zraka ne poznaje granice, u Europi ono i dalje predstavlja nevidljivog ubicu. Činjenica je da se zagađeni zrak sa zapadnog Balkana prenosi u zemlje Europske unije gdje dodatno negativno utiče na već lošu kvalitetu zraka. Ovo otežava napore ovih EU zemalja, direktnih susjeda u regiji Zapadnog Balkana, da ispune europske standarde kvalitete zraka'', prokomentirala je viša savjetnica za zdravstvo i energetiku u organizaciji HEAL i glavna autorica tog izvješća Vlatka Matković Puljić.

Dodala je kako je krajnje vrijeme da donositelji odluka u Europskoj uniji podrže napore za zaštitu čistog zraka i dekarbonizaciju energetskog sektora u zemljama zapadnog Balkana. 

Termoelektrane zapadnog Balkana godinama emituju enormne količine zagađujućih materija. Samo u 2016., 16 zapadno balkanskih termoelektrana je u zrak ispustilo količinu sumpor dioksida (SO2) usporedivu s količinom emitiranom iz svih 250 termoelektrana u Europskoj uniji. Podjednako alarmantna je razina zagađenja sitnim česticama (PM2,5 PM10) i azotnim oksidima (NOx).

''Decenijama termoelektrane zapadnog Balkana nekažnjeno truju okoliš i svoje i stanovništvo susjednih država. Nadam se da će ova analiza potaknuti političare iz EU da izvrše pritisak i na BiH da vlasti da počnu voditi brigu o zdravlju svojih i EU građana'', izjavio je  koordinator programa Energija i klimatske promjene Centra za ekologiju i energiju Tuzla Denis Žiško, priopćeno je iz tog centra.   

I koordinatorica programa Energija i klimatske promjene Centra za životnu sredinu Banja Luka Duška Kudra upozorava kako upotreba fosilnih goriva ne predstavlja samo zdravstveni rizik za stanovništvo nego je i ogromno financijsko i ekološko opterećenje za zemlje zapadnog Balkana.

Po njenim riječima krajnje je vrijeme da donositelji odluka u BiH i regiji prihvate činjenicu da je ugalj energent prošlosti i da što prije počnu praviti ozbiljne planove za dekarbonizaciju energetskog sektora.