Odakle potječe ovolika zbunjenost ljudi oko COVID-19

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica kontinuirano radi na prevenciji bolesti, jer je još kroz narodne izreke od davnina poznato da je "bolje spriječiti, nego liječiti".
 
Tijekom nešto više od tri dosadašnja mjeseca aktivne pandemije novog koronavirusa Covid-19 izdato je četrdesetak obavještenja i setova preporuka za sve građane ili određeni dio populacije, kao što su učenici, studenti, trudnice, radnici, umirovljenici... Objavljeno je nekoliko plakata, letaka, video materijala, a nerijetko su gosti bili i stručnjaci iz različitih oblasti, koji su iz svoje oblasti, objašnjavali značaj prevencije i opreza u skladu s našom poznatom krilaticom "panika nije opcija, ali oprez jeste".
 
Ovaj put su iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica za stručni komentar aktuelne situacije zatražili komentar profesorice dr. Jasne Bajraktarević iz Sarajeva, jedne od najpoznatijih i najcjenjenijih bh. psihologinja i psihoterapeutkinja. 

Virus je tu i pravi nam problem

- Bez obzira šta tko mislio, Covid-19 je novina sa kojom moramo da se srećemo. Virus postoji, virus je egzaktan, to nije politička manipulacija i malverzacija i on kao takav predstavlja zdravstveni problem za čitav svijet, ističe na početku svog komentara dobivenog na zamolbu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, prof.dr. Bajraktarević.
 
Ona navodi da je "način na koji se ljudi suočavaju u različitim kulturama i različitim zemljama nešto o čemu možemo razgovarati, ali naprosto nema debate o tome da li virus postoji ili ne.

- On postoji, prisutan je u našim životima, pravi nam probleme. Uostalom kao i svi ostali virusi tijekom perioda razvoja civilizacije, koji su odnosili manji ili veći broj života, definitivno su predstavljali izazov za prevazilaženje. Kao i svaka gripa, kao i svaki sezonski problem koji raste, kao i svaki virus ima medicinski način na koji mu se suprotstavlja. S druge strane, zbunjenost ljudi potiče, pre svega, od nekonzistentnog provođenja politike preporuka, savjeta, kako Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), tako i državnog ili entitetskog uređenja države, kako naše, tako i ostalih, ističe prof.dr. Bajraktarević i dodaje -
 
- Zbunjenost potiče pre svega zbog toga što se savjeti mijenjaju vrlo često, te dovodi do toga da ljudi u jednom momentu neopravdano pomisle da je zapravo Covid-19 samo jedan privid, te gotovo kao teorija zavjere postoji nešto čemu ne treba vjerovati. Da tu dilemu razriješimo odmah, već sam rekla i na samom početku, u kontekstu ovog što govorim sada bit će jasnije - Covid-19 postoji,  kao takav predstavlja opasnost za određene skupine ljudi, neki ljudi spadaju u rizične skupine, neki su u manje rizičnom sektoru. Činjenica je da moramo na adekvatan medicinski način i preventivni način odgovorimo i ovom izazovu, kaže ona.
 
S druge strane, to što imamo problem sa porukama, savjetima ili se ne slažemo sa načinom, koji je sprovođen u određenim dijelovima naše zemlje, to je po dr. Bajraktarević - nešto sasvim drugo.

Stigmatizacija ljudi

Za nju je također znatno bitnija druga stvar, sama stigmatizacija ljudi koji su se zarazili virusom, jer, moramo da to priznamo, ipak spada u domenu socijalne kulture, socijalne obaviještenosti kao i znanja o samom virusu i znanje o svim onim pojavama prema kojima imamo predrasudu.
 
- Predrasuda je sama po sebi - stav - obojen, sa nedovoljno informacija i kao takav, često predstavlja odraz neznanja. Prema tome, za sve one koji se boje mogućnosti da se zaraze, imaju samo jedan zadatak - da se dobro obavijeste o tome kako da izbjegnu zarazu, kako preventivno da zaštite sebe i svoju obitelj i do koje mjere su ljudi koji su bili zaraženi opasni dalje po okolinu. i treba da se potrude da se ljudi, koji su na bilo koji način, stjecajem okolnosti, bili podložni dobivanju virusa, zapravo - da se tim ljudima pomogne, ističe ona u posebnoj izjavi za INZ.
 
Sama izolacija, ne znači da je neko samostalno kriv što je dobio virus. Po dr. Bajraktarević, Krivi su "svi oni koji su informirani o postojanju virusa, informirani da su u jednom dijelu virulentni, a ne poštuju mjere koje su propisane".
 
Po njoj, na takvim slučajevima zaista zakon treba da ima svoje uporište, da se na određen način ti ljudi upozore, a možda i prijetnjom o javnom objavljivanju, da ako netko zna da je rizična grupa, da je bio sa ljudima koji su u rizičnoj grupi za dobivanje ili širenje ovog virusa, a ne poduzme ništa, da zaista kazne moraju da budu prisutne u takvim slučajevima. 

Ne moramo se ljubiti i grliti svaki put

- Za sve ostalo važi samo jedno pravilo, a to je ta jedna vrsta socijalne higijene, koja podrazumijeva socijalnu kulturu. Ukoliko imate i blagu prehladu, kultura nalaže da ne izlazimo među ljude. A kad se radi o Covidu-19, imamo neka jasno određena pravila u socijalnoj distanci, u tome da vrstu naše prisne balkanske emocije ne prikazujemo više, ne moramo da se ljubimo i grlimo svaki put kad se vidimo, pa makar to bilo i par puta tijekom dana. Dakle, napravit ćemo jednu socijalnu distancu, u tom smjeru razviti jednu novu socijalnu higijenu, koja će nam pomoći da ta preventiva bude prisutna sve dotle dok se ne stekne kolektivni imunitet, kaže ona za INZ.
 
Po ovoj psihologinji iz Sarajeva, sticanjem kolektivnog imuniteta, Covid-19 će biti samo jedan u nizu virusa, s kojima se naše društvo, a i sva ostala društva, bore. A i izboriti će se sigurno do kraja, jer znaju se i adekvatna medicinska, biokemijska pravila i načini na koji se pobjeđuju svi virusi, pa će i ovaj.
 
- Dok god ne steknemo kolektivni imunitet, morat ćemo više da se pridržavamo pravila ponašanja, a to znači da ne treba nitko da vam zakonski određuje kako ćete se ponašati. Informacija i edukacija, a ne predrasuda vode nas ka zdravlju. Prema tome, što manje kontakata, što manje posjeta, bez prevelikog druženja, nošenje maske kod onih osoba koje imaju razloga da ih nose već štiti njih, a i društvo oko njih. Prema tome, te dvije stvari su jako bitne da ih shvatimo, Covid-19 postoji, to nije zavjera. S druge strane,  protivnik svemu tome su predrasude, neznanje i slaba informiranost, koji uvijek i u svemu daju prostor za neadekvatna rešenja i neistine koje se šire. Imamo samo jedan zadatak, da poštujemo prevenciju, poštujemo socijalnu distancu i da se informiramo kao i uvijek, jer znanje će i ovog puta izliječiti svet, poručuje dr. Bajraktarević na zamolbu INZ-a da prokomentira aktuelno stanje uzrokovano globalnom pandemijom.