Ove godine u BiH izvedeno samo sedam transplantacija

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Udruženje BH novinari u suradnji s Donorskom mrežom i udruženjima pacijenata održali su sastanak s predstavnicima medija, na kojem su poručili da bi novinari trebali više istraživati s fokusom na primjenu zakona, ljudska prava pacijenata, koji trebaju organe da bi preživjeli, te o humanom aspektu doniranja organa.

Rečeno je da će BiH ove godine zabilježiti neslavni rekord po minimalnom broju obavljenih transplantacija.

''Postoje stručnjaci, sredstva i zakon. Tu se treba istraživati zašto nema više transplantacija'', kazala je glavna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić.

Predsjednica Donorske mreže BiH Halima Resić smatra da se o toj temi samo piše i izvještava povodom Svjetskog dana bubrega i Svjetskog dana doniranja organa.

''Ne možemo iz entuzijazma živjeti i imati rezultate. Mnogi neće na televiziji pričati o transplantacijama'', kazala je Resić smatrajući da su mediji ključni u pravilnom izvještavanju o doniranju organa.

Predložila je da bi se u medijima trebalo više emitirati o tome što je ljude inspiriralo da doniraju organe.

''Donorska mreža ne bi imala nikakvih rezultata da nas svih ovih godina mediji nisu pratili. Vijeće Europe je 2018. godine svojim preporukama reklo da je medijska kampanja izuzetno značajna u podizanju svijesti građana o potrebi doniranja organa. Problem je što ta kampanja u BiH nije kontinuirana'', konstatirala je Resić.

50.000 donorskih kartica

Iako u BiH ne postoji registar onih koji su potpisali donorske kartice računa se da ima više od 50.000 donorskih kartica.

Na susretu s medijima predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih FBiH Tomislav Žuljević podsjetio je da je Vlada Federacije BiH donijela određene zaključke, koji "obvezuju kliničke centre da moraju raditi transplantacije i obvezuju osnivače dijaliznih centara da obnove aparate koji su u vrlo lošem stanju“.

''U 2015. godini imali smo 28, a ove godine sedam transplantacija s tim da u Kliničkom centru u Sarajevu nismo imali ni jednu'', naveo je Žuljević.

Zaključeno je da se "građani BiH kojima je neophodna transplantacija organa posljednjih godina suočavaju sa sve težim preprekama zbog pasivnosti nadležnih institucija da pokrenu programe transplantacije u državi te stvore bolje uvjete u kemodijaliznim centrima".