Tekst članka se nastavlja ispod banera
Klinika za neurokirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla jedna je od vodećih neurokirurških ustanova u Bosni i Hercegovini koja od svog osnivanja nastoji primjenjivati suvremena dostignuća uz stručno i znanstveno promoviranje struke i obrazovanje novih kadrova iz oblasti neurokirurgije i studenata medicine, sa zadatkom pružanja kvalitetne zdravstvene zaštite bolesnicima kojima je potrebno neurokirurško liječenje.
Ta ustanova u ovom obliku funkcionira od 2009. godine kada su promovirani u Kliniku jer su do tada bili Odjeljenje za neurokirurgiju u okviru Klinike za kirurgiju te su nakon preseljenja u novu zgradu i uz nove uvjete krenuli u realizaciju suradnje sa svjetskim institucijama koju su uspostavili još tokom i neposredno poslije rata.
Prije svega to su Univerzitet u Buffalu s kojim suradnja postoji od 1996. godine, kao i s klinikama u Francuskoj i Njemačkoj, a kroz brojne projekte nastojali su napraviti korake naprijed i progres u medicini kako bi pacijentima pružili potrebnu zdravstvenu podršku u skladu s mogućnostima.
Načelnik Klinike za neurokirurgiju Kliničko-univerzitetskog centra Tuzla prof. dr. med. sc. Mirsad Hodžić u razgovoru za Fenu kaže da su se u vrijeme pandemije koronavirusa koje traje već dvije godine suočili s brojnim poteškoćama u njihovom radu.
Tijekom pandemije slabosti cijelog zdravstvenog sustava u BiH izašle su još više na površinu. Takav sustav zahtijevao je, kaže Hodžić, temeljitu reformu i prije pandemije zbog čega smatra da bi po okončanju pandemije trebalo pristupiti ozbiljnoj reformi zdravstvenog sustava.
- Kada bi liječnici imali više utjecaja i kada bi se struka više pitala mnoge stvari bi se riješile. Reforma podrazumijeva mnogo više ulaganja u zdravstveni sustav. Bolnice i domovi zdravlja su zastarjeli kao i oprema - kaže Hodžić.
Potrebno je, dodaje, uspostaviti i realnu cijenu zdravstvenih usluga jer je apsurdno da su veći troškovi nego zarada kod neurokirurških zahvata. Iste usluge koje se rade u drugim državama su deset do 20 puta veće. Za primjer je naveo da jedna operacija na mozgu prema cjeniku Federalnog fonda košta 5.500 KM u što je uračunat rad cijelog tima, hospitalizacija, kao i potrošeni materijal.
- Pravili smo kalkulaciju tih cijena i uvidjeli da se tih 5.500 KM potroši na materijal, struju i vodu zbog čega ustanova ne može pozitivno funkcionirati. Ta cijena mora biti mnogo veća - rekao je Hodžić.
Situacija u kojoj se našla ova klinika kao i cijeli zdravstveni sustav tijekom pandemije podrazumijevala je da se dio resursa usmjeri na pacijente koji se liječe od Covid-19 infekcije te su liječnici i medicinske sestre bile angažirane u radu s tim pacijentima, a istovremeno su radili i sa svojim pacijentima na ovoj klinici.
Patologija Klinike je kompleksna, a osoblje kada nije u Covid bolnicama susreće se s pacijentima koji budu pozitivni na koronavirus što otežava njihovo liječenje. Bilo je slučajeva kada su morali operirati pacijente koji su bili Covid pozitivni, ali se radilo o spašavanju života i poboljšanju njihovog stanja.
- Svi pacijenti koji su trebali našu pomoć, kada je život bio ugrožen ili njihovo zdravstveno stanje pružali smo im adekvatnu pomoć. Postoji umor nakon svega i opterećenje nedovoljno zrelim zdravstvenim sustavom što za posljedicu ima visoku smrtnost u pandemiji, a postoji i slaba društvena odgovornost te imamo nizak nivo cijepljenja. Tu su i poteškoće kod nabavke materijala jer je slabije dostupan u današnje vrijeme zbog transporta i proizvodnje - naglašava Hodžić.
Ipak, Hodžić kaže da je važno zadržati dobre međuljudske odnose u vremenu kada su svi opterećeni zdravstvenom i društveno-političkom situacijom, a najvažnije je da u Klinici svi funkcioniraju kao tim i onda je moguće pružiti i pacijentima adekvatnu zdravstvenu zaštitu.
Usprkos svim teškoćama ova klinika kroz brojne projekte omogućava i uvođenje inovacija među kojima je i liječenje cerebrovaskularne bolesti i primjena endovaskularnog načina liječenja, a tu metodu prvi put su počeli raditi ljekari na toj klinici prije osam godina.
- Jedini su koji mogu pacijentima pružiti kompletnu uslugu kada im se detektira moždani udar. Imamo dobru suradnju s klinikama za neurologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju te za anesteziologiju i reumatologiju i tako multidisciplinarni tim brine o takvim pacijentima - pojašnjava Hodžić.
U periodu prije pandemije, 2019. godine ova klinika pružila je više od 21.000 zdravstvenih usluga, od toga je bilo oko 850 operativnih zahvata. U 2020. godinu usluge su bile na nivou oko 80 posto u odnosu na 2019. godinu, dok je u 2021. godina realizirano oko 85 posto operativnih zahvata u odnosu na period prije pandemije, a specijalističko-konzultativne usluge bile na nivou prije pandemije.
Načelnik Klinike Mirsad Hodžić osvrnuo se na pitanje odlaska mladih iz Bosne i Hercegovine budući da brojni upravo zdravstveni radnici odlaze te je naglasio da bi trebalo raditi na tome da se mladim liječnicima i medicinskim sestrama pruži više prilike za rad, potrebno je osigurati im edukacije te produbiti suradnje sa stranim institucijama kako bi učili nove tehnologije i metode.
- Prosječan broj liječnika na broj stanovnika u BiH je za pedeset posto manji nego u drugim državama što znači da postoji prostora da se zapošljavaju mladi koji završavaju medicinske fakultete - zaključio je Hodžić.
Šefica Odjeljenja za dječju neurokirurgiju pri Klinici za neurokirurgiju Univerzitetsko kliničkog centra Tuzla prim. dr. med. Selma Jakupović pojasnila je u razgovoru za Fenu da je ova klinika jedina koja se bavi liječenjem pacijenata svih životnih dobi, od beba koje im dolaze pravo iz porodilišta zbog urođenih anomalija i slično do pacijenata u poodmakloj životnoj dobi.
S druge strane, neurokirurgija je veoma kompleksna disciplina i ima veoma široku patologiju te kod njih nema rutine jer se u jednom danu može dogoditi da rade operaciju tumora mozga kod odraslog pacijenta, operaciju urođene anomalije kod bebe te saniraju povrede nastale traumom i sve tri patologije zahtijevaju različit pristup.
Jakupović kaže da imaju dobru suradnju s drugim klinikama uključujući Kliniku za dječje bolesti zbog čega se “mali pacijenti” ne zadržavaju dugo na Klinici za neurokirurgiju.
Napominje da se Klinika za neurokirurgiju veoma razvijala posljednjih godina, podsjećajući da je tijekom rata na Klinici bio samo jedan neurokirurg koji se bavio svim ozljedama, a nakon rata liječnici su odlazili na edukacije u renomirane medicinske ustanove i vratili se u BiH gdje primjenjuju ta znanja.
- Imate pacijente koji su se u trenutku našli u situaciji da imaju neizlječivo oboljenje, mlade ljude koji su zadobili povrede u saobraćajnoj nesreći te smo suočeni s velikim mortalitetom jer ima situacija kada pacijenti dođu s teškim dijagnozama i niste u mogućnosti ništa uraditi, a na to je nemoguće se naviknuti - kaže doktorica Jakupović.
Posebno je naglasila da Klinika pokriva veoma veliku regiju te ovim liječnicima dolaze pacijenti iz cijele Bosne i Hercegovine, čak 30 posto pacijenata su iz Republike Srpske, a dolaze im pacijenti i iz Brčkog te svih dijelova Federacije BiH.
Šef Odjeljenja za endovaskularnu neurokirurgiju pri Klinici za neurokirurgiju Univerzitetsko kliničkog centra Tuzla doc. dr. med. sc. Mirza Moranjkić u razgovoru za Fenu kaže da ljekari ovog odjeljenja oboljenja krvnih sudova na mozgu obavljaju na minimalno invazivan način bez potrebe za otvaranjem lobanje.
Oni liječe nekoliko grupa oboljenja, ali najčešće proširenja na krvnim sudovima na mozgu koji se nazivaju aneurizme, suženje krvnih sudova na vratu koja u konačnici mogu dovesti do moždanog udara, urođene malformacije na krvnim sudovima na mozgu koje se nazivaju arteriovenske malformacije i duralne arteriovenske fistule, a u posljednje vrijeme endovaskularno otvaraju krvne sudove u mozgu u akutnom periodu moždanog udara.
Specifičnost Odjeljenja je u tome što su liječnici obavili edukacije u brojnim svjetskim klinikama, a najviše u Njemačkoj, a raritet je da je to jedino mjesto na području Balkana gdje ovu vrstu procedura obavljaju neurokirurzi.
- To nam daje posebnu perspektivu jer u nekoj bolnici gdje se obavljaju operacije na krvnim sudovima na mozgu postoji neka vrsta latentne konkurencije između interventnih radiologa i neurokirurga u izboru metoda pa se metoda bira prema kirurgu, a ne pacijentu - pojasnio je Moranjkić.
Oni na Klinici u Tuzli, dodaje Moranjkić, imaju obje metode, a metoda liječenja bira se prema patološkom stanju pacijenta ne prema onome čime raspolažu. Tako, od osnivanja Odjeljenja su uradili oko 1.000 endovaskularnih procedura s različitim patološkim stanjima.
Doktor Moranjkić kaže da se u ovom segmentu zdravlja populacija u BiH uklapa u europsku statistiku, sve je više slučajno otkrivenih urođenih aneurizmi, ali to je posljedica, pojašnjava, sve češće upotrebe sofisticiranih neuroradioloških metoda poput magnetne rezonance za stanja za koja se ranije nije koristila ta metoda jer je bila ograničenja njena dostupnost.
Također, kada su u pitanju rupturirane aneurizme BiH se uklapa u europski prosjek, kao i kada je u pitanju suženje krvnih sudova na vratu, a razlika je u načinu liječenja cerebrovaskularnih inzulta u akutnoj fazi.
- U posljednje vrijeme liječili smo neke pacijente iz akutnog moždanog udara otvaranjem krvnog suda u ranoj fazi kateterom da bi se izbjegao lošiji ishod. Međutim, još uvijek nemamo protokolarni pristup tom problemu tako da svi pacijenti koji imaju indikaciju za to dobiju tu vrstu terapije. Nadam se da ćemo u budućnosti tu metodu uvesti kao rutinsku praksu za sve pacijente koji imaju akutno začepljenje krvnog suda - naglasio je Moranjkić.
Od 2015. godine objavljeno je nekoliko studija u renomiranim časopisima koji su promijenili paradigmu forme akutnih ishemijskih moždanih udara, a to su oni koji su uzrokovani začepljenjem krvnog suda. Promijenili su je do toga da se u Njemačkog ne možete zvati “stroke centrom” ako nemate mogućnost da tako otvorite krvnih sud u čemu je budućnost neurologije.
Specijalizant Klinike za neurokirurgiju UKC Tuzla dr. med. Adnan Čičkušić kazao je Feni da na ovoj klinici radi od 2016. godine i brine se o medicinskoj dokumentaciji pacijenata, asistira u operacijskoj dvorani i kontinuirano se educira.
On je zahvalio učiteljima na Klinici koji su mu pružili priliku kakva nije česta. Ona se ogleda u tome da je, kaže, učio od najboljih zbog čega je poželio svim svojim kolegama da dobiju ovakvu životnu priliku koja mu je odredila daljnji put specijalizacije.
- Nisam bio upoznat s patologijom ove klinike niti se na fakultetu o njoj mnogo govori jer je specifična grana medicine, ali kada dođete u takvo okruženje to vam postane motiv. Kada dođete na mjesto gdje vam neko nesebično pruža podršku svaki dan, uzme vas za ruku pa vam kaže to se radi ovako i nesebično podijeli svoje teško stečeno znanje, to jednostavno postane motivacija i dobijete želju da i vi postanete takvi jednoga dana - zaključio je u razgovoru za Fenu Čičkušić.
Klinika je i nastavna baza Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli u okviru čijeg rada se redovno obrazuju novi naraštaji studenata medicine i visoke zdravstvene škole koji se podučavaju temeljima neurokirurgije, jedne od najkompliciranijih oblasti medicine.
