Izbjegavajte je

Ovo je najgora hrana za zdravlje vašeg mozga, kažu stručnjaci

Riba se često naziva "hranom za mozak". Postoji dobar razlog za to: bogata je omega-3 masnim kiselinama koje su povezane sa smanjenjem upale u mozgu, što pomaže u očuvanju pamćenja i podržava mentalno zdravlje.
Lifestyle / Zdravlje | 09. 08. 2024. u 09:47 Bljesak.info | M.K.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Lisnato povrće, bobičasto voće, orašasti plodovi i tamna čokolada također podržavaju zdravlje mozga, prenosi Parade.

Baš kao što se neka hrana povezuje s blagotvornim djelovanjem na mozak, neka hrana djeluje upravo suprotno, izazivajući upale koje mogu dovesti do kroničnih bolesti i kognitivnog pada. Postoje neke namirnice za koje stručnjaci za zdravlje mozga kažu da su najveće prijetnje. 

1. Brza hrana

Postoji razlog zašto brza hrana, poput hamburgera, pilećih nuggetsa i pomfrita nije dobra za konzumaciju. "Razlog zašto je brza hrana tako loša za zdravlje mozga je posebno zbog ulja koja se koriste pri njezinoj izradi," kaže dr. Annie Fenn, liječnica, kuharica i autorica knjige The Brain Health Kitchen.

Dr. Fenn objašnjava da kada se ulja zagrijavaju na vrlo visoke temperature, stvaraju se upalne čestice koje se nazivaju krajnji proizvodi napredne glikacije (dAGEs). "Možete zapravo mjeriti razine dAGEs u krvi", kaže dr. Fenn. Visoke razine ovih upalnih čestica mogu povećati rizik za sve vrste zdravstvenih problema, uključujući Alzheimerovu bolest. 

2. Peciva i pekarski proizvodi

Šećerni kolačići, čokoladna torta, slatke kifle... nema sumnje da su peciva poput ovih ukusna, ali nažalost, njihova redovita konzumacija može negativno utjecati na mozak.

"Hrana poput slatkiša, kolačića, kolača i torti bogata je šećerom, što negativno utječe na zdravlje mozga i srca", kaže Cheryl Mussatto, RD, registrirani dijetetičar i autor knjige The Nourished Brain. "Zapravo, ovu hranu nazivam 'hranom koja iscrpljuje mozak' jer uopće nije zdrava za mozak."

3. Pića s umjetnim zaslađivačima

Govoreći o slatkišima, Mussatto kaže da treba minimalno unositi i umjetna sladila (poput aspartama, sukraloze i ksilitola). "Ovi zaslađivači povećavaju broj loših bakterija u crijevima, a crijeva izravno utječu na mozak" kaže ona. Ona objašnjava da su crijeva i mozak u stalnoj međusobnoj komunikaciji, pa ako nešto negativno utječe na crijeva, vjerojatno negativno utječe i na mozak.

Znanstvena istraživanja su pokazala da aspartam podiže razinu kortizola (poznatog i kao hormon stresa) i povećava upalu u tijelu. To zatim može utjecati na mozak, uzrokujući bihevioralne i kognitivne probleme. "Redovita konzumacija umjetnih sladila može negativno utjecati na učenje i raspoloženje", kaže Mussatto.

Umjetni zaslađivači često se nalaze u dijetalnim gaziranim pićima, energetskim pićima i drugim pićima s oznakom "diet" ili "lite". Ako vam se ne sviđa okus obične H20, Mussatto preporučuje da u vodu ulijete voće. "Jedna od ideja je zamrznuti bobičasto voće u kockama leda te dodavati u vodu", kaže ona. Osim što su ovakva pića zdrava, također će vam pružiti potrebno osvježenje.

 

Kopirati
Drag cursor here to close