Riješite ih se!
Ovo su dokazano najgore navike za vaš mozak
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Mnoge navike pridonose lošem zdravlju mozga, ali sljedeće 4 mogu imati najveći utjecaj. To su previše sjedenja, nedostatak druženja,loš san i kronični stres. "Dobra vijest je da ih je također najlakše promijeniti", kaže Rudolph Tanzi, direktor Jedinice za istraživanje genetike i starenja.
Previše sjedenja
Prosječna odrasla osoba sjedi šest i pol sati dnevno, a sve to vrijeme u stolici djeluje na mozak. Istraživanje iz 2018. u časopisu PLOS One otkrilo je da je previše sjedenja povezano s promjenama u dijelu mozga ključnom za pamćenje, prenosi Harvard Health Publishing.
Istraživači su koristili MRI skeniranje kako bi pogledali medijalni temporalni režanj (MTL), regiju mozga koja stvara nova sjećanja, kod ljudi u dobi od 45 do 75 godina. Zatim su usporedili snimke s prosječnim brojem sati dnevno koje su ljudi sjedili. Oni koji su sjedili najduže imali su tanje MTL regije. Prema istraživačima, stanjivanje MTL-a može biti preteča kognitivnog pada i demencije.
Učinite ovo: Tanzi preporučuje kretanje nakon 15 do 30 minuta sjedenja. "Postavite mjerač vremena na svom telefonu kao podsjetnik." Hodajte po kući, radite sklekove uz kuhinjski pult, napravite nekoliko čučnjeva ili iskoraka ili brzo prošećite po susjedstvu.
Nedostatak druženja
Usamljenost je povezana s depresijom i većim rizikom od Alzheimerove bolesti te može ubrzati kognitivni pad. Istraživanje iz srpnja 2021. u The Journals of Gerontology: Series B otkrilo je da manje društveno aktivni ljudi gube više sive tvari mozga, vanjskog sloja koji obrađuje informacije.
Učinite ovo: Tanzi kaže da ne morate komunicirati s mnogo ljudi da biste izvukli dobrobiti. "Nađite dvoje ili troje ljudi s kojima možete podijeliti bilo što", kaže. Neka ova grupa bude vaša društvena grupa. Pošaljite im SMS ili ih nazovite redovito ili organizirajte tjedno druženje. "Želite smislene i mentalno poticajne interakcije, stoga odaberite ljude do kojih vam je stalo i kojima je stalo do vas", kaže Tanzi.
Loš san
Prema CDC-u, jedna trećina odraslih ne spava preporučenih sedam do osam sati. Istraživanje u izdanju časopisa Sleep iz prosinca 2018. pokazalo je da kognitivne vještine — poput pamćenja, rasuđivanja i rješavanja problema — opadaju kada ljudi spavaju manje od sedam sati po noći.
Učinite ovo: nemojte se fokusirati na više sna. Bolji pristup je dati si više vremena za spavanje. "Natjerajte se na spavanje sat vremena ranije nego inače", kaže Tanzi. "Ovo će pomoći u smanjenju kasnih noćnih sati i dati vašem mozgu i tijelu više vremena za dovoljno sna." Ako se probudite, dajte svom umu vremena da se opusti. "Pokušajte čitati, ali izbjegavajte gledanje televizije ili prijenosnog računala, što može biti stimulativno", kaže Tanzi. "Čak i ako ste neko vrijeme budni, još uvijek imate taj dodatni sat da to nadoknadite."
Kronični stres
Kronični stres može ubiti moždane stanice i smanjiti prefrontalni korteks, područje odgovorno za pamćenje i učenje. Glavni okidač stresa kod starijih odraslih osoba je pristup svemu " bit će kako ja kažem ili nikako’’, kaže Tanzi. "Taj način razmišljanja s visokim očekivanjima može izazvati negativne reakcije koje podižu razinu stresa kad god stvari ne idu kako treba."
Učinite ovo: Budite fleksibilni u svojim reakcijama. Kad osjetite da ćete se uzrujati, duboko udahnite i podsjetite se da ne znate uvijek što je najbolje i prihvatite da bi drugi pristupi mogli biti u redu. Također, smirite se ponavljajući u sebi mantru: "Dobro sam." "Kroćenje vašeg ega može smanjiti stres prije nego što izmakne kontroli", kaže Tanzi.
