Jer vremena ima ili nema?
Papa testiranje u Mostaru: I do tri mjeseca neizvjesnosti
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Mostarke na nalaze Papa testiranja čekaju i do tri mjeseca, upozorila je vijećnica Naše stranke u Gradskom vijeću Irma Baralija i ponovno pokrenula priču o nedostatku citologa u HNŽ-u.
Naime, Baralija je zatražila da se u mostarskim domovima zdravlja angažira više citologa, ali da situacija nije jednostavna svjedoči činjenica da duga čekanja na nalaze Papa testova nisu ništa novo.
Nedostatak kadra
"Problematika oko Papa testiranja je nešto što treba adresirati prema bolnicama. Dom zdravlja je taj koji uzima briseve, a Papa testove obrađuje laboratorij u dvije bolnice, pa su domovi zdravlja oslonjeni samo na to da dobiju nalaz iz bolnice te tada kontaktiraju pacijenta. Bolnice to ne mogu ubrzati jer nemaju ljudskih resursa jer je ta struka u deficitu pa se testovi dugo čekaju", pojasnio je gradonačelnik Grada Mostara te bivši ravnatelj Doma zdravlja Mostar Mario Kordić.
On je istaknuo kako je svjestan da se brojne građanke upravo zbog toga odlučuju na privatne ordinacije te naglasio kako "javne ustanove nemaju mogućnosti jer su oslovljene isključivo na najbliže bolnice".
Da citologa nema nije novost. Još 2017. godine pisali smo o iskustvu žene koja je kazala kako je na nalaze Papa testiranja čekala čak četiri mjeseca, a pet godina kasnije situacija se nije znatno promijenila.
Ravnateljica Doma zdravlje Mostar Kristina Bevanda za BHRT je istaknula kako je stvar oko dugog čekanja nalaza Papa testiranja vrlo jednostavna.
"Nalaze očitavaju liječnici kojih je jako malo u Federaciji BiH. Što zbog vremenskog ograničenja, što zbog drugih razloga, nalazi su se čekali duže nego što je normalno za cijeli proces. Ispred Grada će ići inicijativa prema Federalnom ministarstva zdravstva, gdje će se tražiti da se u djelatnosti domova zdravlja omogući dodatna kategorija takozvanog citus skrinera. Taj čovjek ili žena bi bili educirani da nakon uzorkovanja Papa testova pregledaju testove i one koji su uredu tako i obilježe, a one koji nisu uredu da idu kod citologa na očitovanje i postavljanje konačne dijagnoze".
Ključna rana intervencija
Liječnici su složni s pacijentima da je čekanje predugo, ali napominju kako je to samo jedan u moru problema zdravstvenog sustava u BiH.
"Bolje da se to što prije završi da bi se prije interveniralo. Kod običnih slučajeva bijelo pranje daje promjene na grliću maternice koje mogu dovesti do karcinoma. Bolje ranije liječiti bijelo pranje kada se vidi na Papa testu ili blage promjene da se ne bi pretvorili u srednji ili teški stupanj", upozorio je mostarski ginekolog Hasan Redžić.
Predsjedatelj Skupštine HNŽ-a Šerif Špago u petak je na sjednici Skupštine HNŽ-a istaknuo kako "podrška svim pozitivnim aktivnostima unutar zdravstvenih ustanova u HNŽ-u neće izostati".
"Znate da se na prostoru županije provode određeni preventivni programi koje financira HNŽ iz Budžeta. Ako ti projekti uđu u proces realizacije, podrška neće izostati. Imajući u vidu da smo mi za domove zdravlja u Budžetu za HNŽ predvidjeli 3 milijuna KM, a prošle godine smo u Budžetu imali 2 milijuna. Znači, dodatno su predviđena sredstva i sigurno ne bi trebala izostati podrška HNŽ-a u svim tim aktivnostima koji unaprjeđuju sustav zdravstva u našoj županiji", naglasio je Špago.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije rak grlića maternice peti je najučestaliji rak u svijetu u 2020. godini, a čekanje nije opcija. Razlog je to zašto sve više Mostarki odlazi na testiranje u privatne ordinacije ili barem one koje imaju novca. One koje nemaju, čekaju i nadaju se kako će nalaz doći uredan, jer samo im to i preostaje.
