Pitali smo
Psiholog odgovara: Mi u 4 zida - Ovakve prilike nećemo imati često!
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''U cjelini gledano, čini se da se dobro držimo i nosimo s ovom novonastalom situacijom'', govori psiholog Marko Romić, na upit o bitno drugačijem stanju u kojem smo se mi kao društvo, a koje je posljedica pandemije korona virusa, zatekli danas.
Kakve su reakcije i osjećaji ljudi, što sve dopirnosi širenju straha i panike, koliko je on opravdan, samo su neki od odgovora koje smo potražili kod ovog specijalisttraumatska psihologije. U razgovoru za Bljesak.info Romić govori i o gubitcima o kojima ljudi najviše strahuju, telefonskoj vezi koja je na usluzi građanima u mostarskom Domu zdravlja ali i svemu onom pozitivnom, čemu se trebamo okrenuti u vremenima poput ovog.
Bljesak.info: Kako na ljude utječe život u neprirodnom, izvanrednom stanju, nametnutih ograničenja u kakvom smo se trenutno zatekli?
Romić: Kada se čovjek nađe u novoj, nepoznatoj situaciji, koju uz to procjenjuje opasnom onda to kod njega izaziva stres. Intenzitet stresa ovisit će o više čimbenika, a najvažniji su osobine samog izvora stresa, osobine pojedinca, njegova procjena veličine ili snage opasnosti, njegova procjena vlastitih kapaciteta i mogućnosti da se nosi odnosno izbori s tom situacijom, te načini na koje se postavlja prema izvoru stresa. Kakve će biti krajnje posljedice svega toga ovisi od svih ovih čimbenika.
Bljesak.info: Ovo je bitno drugačija situacija od sveg s čim smo se susretali u proteklim vremenima, kako se ljudi osjećaju?
Romić: Ovo je stresna situacija, a to kod ljudi ostavlja posljedice u emocionalnom, kognitinom (spoznajnom), tjelesnom i ponašajnom području. Na planu emocija neki osjećaju strah, tjeskobu, nemir, razdražljivost i slično. Na spoznajnom planu ljudi mogu osjećati probleme s koncentracijom, slabije pamćenje, poteškoće u razmišljanju i zakljućivanju i slično. Na tjelesnom planu možemo osjećati različite bolove, kao glavobolje, stomačne tegobe, bolove u mišičima i slično. Na planu ponašanja neki mogu iskazivati destruktivna ponašanja, koristiti alkohol, droge i slično.
Bljesak.info: Jedna od posljedica zasigurno je i povećanje razdražljivosti i paničnog straha?
Romić: Za sada je rano generalizirati i donositi zaključke u vezi s posljedicama svih ograničenja s kojima živimo i opasnosti koronavirusa. U cjelini gledano, čini se da se dobro držimo i nosimo s ovom novonastalom situacijom. Naravno, kod nekih ljudi je primjetan pojačani strah.
Bljesak.info: Za sada nemamo evidentiran povećan broj kaznenih djela, no je li logično očekivati i povećanje nasilja kao odgovor i posljedicu tog straha?
Romić: Ograničenja kretanja i okupljanja na javnim mjestima doprinose tome da nasilja u javnom prostoru praktično uopće nema. Teoretski, možda bi se moglo očekivati nešto više nasilja u okvirima onih obitelji u kojima je i ranije bilo narušenih odnosa, ali za pretpostaviti i nadati se je da će ograničenje kretanja i duži boravak u okviru obitelji nekima od tih obitelji biti prigoda popraviti međusobne odnose, izgladiti nesporazume, pomiriti posvađane strane.
Bljesak.info: Koliko ovaj današnji svijet prepun infomacija, pa i lažnih, doprinosi kaosu i strahu?
Romić: Veliki broj izvora informacija vjerojatno više doprinosi stvaranju kaosa i sijanju straha i panike, nego smirivanju. Ima puno neistinitih i neprovjerenih informacija koje se siju u javnosti. Nisam siguran da su baš svi ti izvori i sve te informacije dobronamjerni. Nekima, čini se, odgovara nered, kolektivni strah i nesigurnost. S tim u vezi, ako si želimo olakšati i pomoći, svedimo za sebe izvore informacija na minimum, odaberimo jedan provjeren izvor i držimo se njega.
Bljesak.info: Je li država mogla uvesti neke dodatne mjere kako bi zaštitila svoje građane?
Romić: Ja nisam ni infektolog, ni epidemiolog i, sukladno tome nisam kompetentan govoriti o tome, ali gledajući sa strane, kao običan građanin bih rekao da je ovo jedna od izuzetno rijetkih situacija u kojima naša vlast, na svim razinama poduzima dobre mjere. Vjerujem da to imamo zahvaliti činjenici da su shvatili da trebaju stvari prepustiti struci.
Bljesak.info: Gdje pronaći ono pozitivno, čemu se okrenuti?
Romić: Unatoč svim problemima, nedaćama, ograničenima, strahovima izazvanim ovom situacijom, ona nam daje puno mogućnosti, daje nam prilike koje smo rijetko imali i koje ćemo rijetko imati. Te prilike su u tome da uradimo neke dobre stvari. Daje nam priliku činiti dobra djela. Svi imamo obitelji za koje najčešče nismo imali vremena. Ovo je prilika posvetiti se više jedni drugima. Okrenimo se oko sebe, pogledajmo gdje su ljudi, posebno stariji, u potrebi. Otvorimo njihova vrata, pomozimo im u njihovim potrebama. Budimo disciplinirani i poštujmo ono što od nas traže stručne službe i nadležne institucije. Na taj način pomoći ćemo i sebi i onima koji sada najviše rade za sve nas, osoblju u zdravstvu, trgovinama koje nas opskrbljuju, onima koji održavaju red. Shvatimo ovo kao vrlo važnu borbu ili utakmicu koju igramo, a u kojoj svi imamo važnu ulogu. Samo ako smo svi maksimalno disciplinirani i savjesni tu borbu ćemo dobiti. Trebamo shvatiti da o nama ovisi naše zdravlje i život, kao i životi i zdravlje naših bližnjih. Ovo je prilika da naučimo i preispitamo puno toga o sebi samima, o svom odnosu prema sebi, bližnjemu, životu, Bogu. Ovakve prilike nećemo imati često. Neka nas potakne da činimo dobro i da, kad ovo prođe, budemo bolji ljudi.
Bljesak.info: Što ljude najviše 'plaši' – gubitak zdravlja, ekonomska nesigurnost, neizvjesna budućnost?
Romić: Sve ovo stvara nelagodu i izaziva strah. Teško je dati jedan generalan odgovor, jer on varira od pojedinca do pojedinca i od situacije do situacije. Ipak, i ovdje možemo primjeniti onu staru mudrost 'zdrav čovjek ima tisuće želja, a bolestan samo jednu'. Dakle, zdravlje je, ipak, većini na prvom mjestu.
Trebate razgovor?
Bljesak.info: U Domu zdravlja Mostar uspostavljena je i telefonska veza, kao pomoć onima koji osjećaju nelagodu u ovo vrijeme?
Romić: Za sada to odlično funkcionira. Ljudi znaju za taj broj, 063 683 452, i zovu kada osjećaju potrebu za ovom vrstom pomoći. Na tom broju dežuraju psiholozi i socijalni radnici Doma zdravlja. Također, od 1. travnja počinje zajednički projekt pružanja psihosocijalne pomoći Doma zdravlja i Psihijatrijske klinike SKB Mostar. U tom projektu biti ce oko 22 psihologa i socijalnih radnika. Ljudi koji budu imali potrebu za psihosocijalnom pomoći trebati će nazvati 121 i biti će prespajani na naše brojeve.