Post-covid sindrom

Tekst članka se nastavlja ispod banera

COVID-19 na različite načine utječe na život svakog pojedinca u svijetu pa tako i u našoj zemlji. Osim velikih posljedica na zdravstveni i ekonomski sustav pandemija je ostavila značajne posljedice i na psihu mnogih ljudi. Broj samoubojstava koji je u BiH od pojave kornavirusa u porastu dovodi se u direktnu vezu pandemijom koje je štetna ne samo za fizičko nego i za mentalno zdravlje.

Prema mišljenju psihologa pandemija i te kako utječe na sve veći broj suicida. Uglavnom se, dodaju, radi o osobama koje su odranije imale određene psihičke smetnje, a čije je mentalno zdravlje dodatno narušeno svakodnevnim bombardiranje informacijama o broju oboljelih, smrtnim slučajevima i teškoćama kroz koje prolaze pacijenti. Naročito oni na respiratorima.

„Ljudi se jednostavno nalaze u beznađu, a ujedno i osjećaju potrebu pomoći drugih koja je neizostavna, drugim riječima koja nije dovoljna gdje su ljudi nemoćni. U tom slučaju posežu za najtežim oblicima suicida“, govori psiholog Aleksandar Milić.

Zbog straha za sebe i najbliže, nedostatka kontrole i neizvjesnosti sve više građana u Kantonu Sarajevo traži pomoć psihologa. Naročito u zadnjih mjesec dana od kako se naglo pogoršala epidemiološka situacija. Na raspolaganju građanima je 16 psihologa u osam centara za mentalno zdravlje na području sarajevskog kantona kao i call centar za pružanje psihološke pomoći. A pomoć traže građani svih uzrasta. Najviše adolescenti i oni srednje životne dobi.

Irma Džambo, psiholog u Centru za mentalno zdravlje JU “Dom zdravlja” Kantona Sarajevo objašnjava: „Sve je to dodatno zakomplicirao svakodnevni život i uticalo na kvalitetu našeg života. Pored toga događa se i jedna druga stvar. Veliki broj stanovništva ostaje bez posla i ta socio-ekonomska situacija utječe na kvalitetu našeg života i dodatno pogoršava već ranije narušeno mentalno zdravlje“.

Covid 19 utječe na mentalno zdravlje i osoba koje nisu i koje su bile zaražene virusom korona. Slično je i kada je riječ o ostalim fizičkim oboljenjima. Za dobar dio onih koji preleže koronu tek počinju problemi kao što su kronični umor, teško disanje, bol u plućima, povišen šećer, oslabljen vid i sluh, neurološki problemi, razni oblici dermatitisa i slično. Prema istraživanju rađenom u Velikoj Britaniji svaki treći preživjeli covid pacijent ima neurološki ili psihički poremećaj.

„U istraživanju koje su proveli britanski znanstvenici bilo je uključeno više od 230.000 pacijenta. Najčešće dijagnoze su bile: anksiozni poremećaji – 17 %, poremećaji raspoloženja – 14 %, poremećaji zloupotrebe supstanci poput droga i alkohola – 7 %, te nesanica koja se javlja kod 5 % bolesnika koji su preležali koronavirus“.

“Povremeno se javljaju i tromboflebitisi. Sekvele ostaju na plućima u obliku fibroze pluća. Pošto je Covid 19 infekcija i krvnih sudova sekvele se pojavljuju na mnogobrojnim organima tako da je potrebno u periodu od tri do šest mjeseci da se isprate ovi pacijenti“, govori prim.dr Nina Hrabač, specijalista infektolog Opća bolnica Abdulah Nakaš Sarajevo

Iako je još uvijek rano donositi zaključke, ono što je sigurno jeste da post-covid sindrom postaje ozbiljna medicinska dijagnoza, jer nakon što se odleži Covid, kod jednog broja ljudi nastaju brojni problemi za koje je trenutno nemoguće reći do kada će trajati i da li će se neka osoba ikada u potpunosti oporaviti, prenosi BHRT.