Tekst članka se nastavlja ispod banera
Vahida Merdanić je na preporuku iz sarajevske Opće bolnice ‘‘Prim.dr. Abdulah Nakaš’‘ u Optici ‘‘Baroš’‘ kupila leću koja joj je ugrađena tijekom nedavne operacije mrene. Tako je, ne znajući, sudjelovala u otplati aparata za operaciju očiju koji je Bolnica dobila na korištenje od ‘‘Baroša’‘.
Vahida Merdanić je na preporuku iz sarajevske Opće bolnice ‘‘Prim.dr. Abdulah Nakaš’‘ u Optici ‘‘Baroš’‘ kupila leću koja joj je ugrađena tijekom nedavne operacije mrene. Tako je, ne znajući, sudjelovala u otplati aparata za operaciju očiju koji je Bolnica dobila na korištenje od ‘‘Baroša’‘.
Da bi aparat postao vlasništvo Bolnice, Uprava je sa ‘‘Barošem’‘ 2016. godine dogovorila, uz ostalo,da njezini liječnici u periodu od pet godina ugrade 5.000 leća koje će pacijenti kupovati u ovoj privatnoj optičarskoj kući. Bolnica godišnje ugradi u prosjeku oko tisuću leća.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) otkriva da su pacijenti zbog sličnog dogovora Bolnice i ‘‘Baroša’‘ već otplatili jedan aparat.
Prebacujući obavezu kupovine leća na pacijente, Opća bolnica ne poštuje Odluku Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo (ZZOKS) u kojoj piše da ih bolnice trebaju nabavljati putem tendera.
Dogovor plaćaju pacijenti
Osiguranim pacijentima koji su operirali mrenu Zavod refundira dio troškova: 117 KM za savitljivu leću i 21 KM za tečnost koja se ubrizgava u oko tijekom operacije.
Vahidi Merdanić su u Bolnici preporučili da leću kupi u Optici ''Baroš'' pa je njen zet tako i učinio. Dragan Papić je leću IQ proizvođača ''Alcon'' i dva komada tekućine potrebne za operaciju proizvođača ''Bausch and Lomb'' platio ukupno 602 marke, a ostatak je išao na teret Zavoda. Iznenađen visokom cijenom, Papić se raspitao u drugoj optičarskoj radnji u kojoj su slične leće i tekućina bili upola jeftiniji. Međutim, tamo su mu rekli da liječnik neće ugraditi leću koja nije kupljena u ''Barošu''.
''Onda mi je logično bilo da se ne kockam i da ne uzimam nešto, da onda moram duplo plaćati ili da izganjam pravdu, a meni je hitno da se kod punice to što prije završi'', kaže Papić.
Šef Oftalmologije u Općoj bolnici dr. Darko Ler odbio je govoriti za CIN. U pisanom odgovoru je naveo da oni preporuče vrstu leće, ‘‘a gdje je pacijenti kupe, nema apsolutno nikakve veze s nama’‘.
Iskustva pacijenata su drugačija. Četiri osobe koje je CIN kontaktirao su potvrdile da su njih ili članove njihove obitelji iz Bolnice upućivali u ''Baroš'' da kupe leće.
''Baroš'' je svoje tržište osigurao potpisivanjem ugovora sa Općom bolnicom ‘‘Prim. dr. Abdulah Nakaš’‘ u prosincu 2016. godine kada joj je dao na korištenje aparat za operaciju očiju, vrijedan 255.000 KM, te aparat za snimanje oka sa pratećom opremom čiju vrijednost nisu naveli.
Zauzvrat su dobili obećanje da će Bolnica do 2021. godine ugrađivati po tisuću leća godišnje. Nakon toga aparati bi postali vlasništvo Bolnice.
Dogovoreno je i da će pacijenti kupovati leće u ‘‘Baroševoj” prodavaonici, troškove će sufinancirati Zavod, a ostali potrošni materijal potreban za operaciju mrene će nabavljati Bolnica putem tendera.
Dio ugovora je bila i suglasnost da se na ustupljenom aparatu mogu ugrađivati i leće drugih proizvođača kako bi se izbjegao monopol. Ipak,nakon pet mjeseci potpisan je aneks koji propisuje da će Bolnica morati vratiti ustupljeni aparat ako ne bude ugrađivala leće proizvođača ‘‘Bausch and Lomb’‘.
Direktor Optike Ognjen Baroš je u pisanim odgovorima CIN-u naveo da o vrsti leće koja će biti ugrađena odlučuje liječnik na osnovu pregleda oka, a pacijenti ih kupuju prema vrsti mrene, željama i mogućnostima.
Direktor Bolnice dr. Zlatko Kravić ovaj ugovor smatra dobrim za Bolnicu jer su besplatno dobili vrijedan aparat koji ne bi mogli kupiti. Kaže da mu je važno da su pacijenti zadovoljni.
‘‘Mislim da je moja odgovornost bila da tražim najbolje i dobio sam najbolje, ali ja ne znam da ‘Baroš’ uzima duplo. Otkud bih znao?!", kaže Kravić, dodajući da cijena leća nije njegov problem.
Prema financijskom izvještaju, Bolnica je 2016. godine imala budžet od 25,4 miliona maraka, a u novu opremu je uložen 1,3 milijuna KM.
Zavod sufinancira troškove nabavke leća
Zavod zdravstvenog osiguranja KS je 2015. godine donio odluku da bolnice,u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (BiH), na tenderu kupuju leće i potrebnu tekućinu, kao i druga pomagala koja ugrađuju pri operacijama.
Za razliku od Opće bolnice, Odluku Zavoda primjenjuje Univerzitetski klinički centar ‘‘Sarajevo” paleće, tekućine i potrebne injektore nabavljaju javnom nabavkom od više dobavljača. Fakturu za svaku ugrađenu leću ispostavljaju Zavodu,a razliku u cijeni doplati pacijent kroz participaciju od 100 do 200 maraka, što ovisi od vrste leće.
''Opća bolnica ne radi u skladu sa javnim nabavkama'', kaže Fikret Jonuz iz Zavoda. On kaže da je Zavodu najvažnije da pacijent dobije uslugu. Osigurani pacijent ima pravo na leću i tekućinu koju će Zavod platiti, bez obzira je li faktura dolazi iz bolnice ili specijalizirane prodavaonice.
Ova institucija je prošle godine isplatila skoro 185 000 maraka za sufinanciranje 1.373 komada intraokularnih leća i tekućina za operaciju. Oko 70 posto tog novca dobio je ''Baroš'', naplativši127.705 KM. Ostatak novca je isplaćen Univerzitetskom kliničkom centru ‘‘Sarajevo” i četirima specijaliziranim tvrtkama. Brojke su bile skoro identične i godinu ranije.
Ugovorom koji je potpisala sa ‘‘Barošem’‘ definirano je da potrošni materijal za operacije mrene Bolnica nabavlja putem tendera, a ''Baroš'' ''preuzima rizik ukoliko njegova ponuda ne bude najkonkurentnija na tenderu''.
Međutim, taj rizik nikada nije postojao jer je Bolnica pregovaračkim postupkom samo od ''Baroša'' tražila ponudu. Nakon toga je, krajem prošle godine,sa ‘‘Barošem’‘ potpisala okvirni sporazum za dvogodišnju nabavku potrošnog materijala,vrijedan 70.200 KM.
Iz Agencije za javne nabavke BiH su objasnili da se ovaj postupak, između ostalog, može koristiti kada na tržištu postoji samo jedan dobavljač potrebnog materijala. CIN saznaje da to ovdje nije bio slučaj jer ove proizvode distribuira i banjalučki’‘Medietik’‘.
Stara praksa
CIN otkriva da je Opća bolnica i ranije imala sličan dogovor sa ‘‘Barošem’‘. Bakir Nakaš i Igor Baroš, tadašnji direktori Opće bolnice i ‘‘Baroša’‘, su u martu 2009. godine potpisali ugovor kojim je Bolnica dobila na korištenje ‘‘Alconov’‘ aparat vrijedan 84.000 KM. Dogovorili su se će ga otplaćivati pacijenti koji će za tri godine kupiti1.900 komada leća i isto toliko visoko elastične tekućine dok će Bolnica tenderskim postupkom kupiti ostali potrošni materijal.
‘‘Praktično, vi nemate nikada ponuđača koji će vam besplatno nešto dati’‘, kaže Nakaš.
Njegove kolege oftalmolozi su u to vrijeme radili na zastarjeloj opremi pa je prihvaćena ponuda Baroša o ustupanju aparata.
‘‘Nemaš mogućnost da kupiš opremu i onda si prisiljen da ideš na ovaj sustav‘, kaže Nakaš, dodajući da su mu oftalmolozi rekli da tako mogu i napredovati pa je na njihov prijedlog i potpisao ugovor.
U timu liječnika je bila i doktorica Jozica Baralić koja je u isto vrijeme radila i kod Baroša. S njima povremeno surađuje i danas kada je u mirovini. U razgovoru za CIN kaže da se ne sjeća da li je taj angažman utjecao na dogovor o ustupanju aparata. ''Postojalo je raznih ideja, više se i ne sjećam kako je bilo, ali bilo je raznih ideja da se pomogne, da se nešto uradi, da se napravi neki zajednički dogovor''.
Tadašnji šef Oftalmologije u Općoj bolnici Ibrahim Pačo prisjetio se u razgovoru za CIN kako je Baroš ponudio aparat koji im je bio potreban. ‘‘Normalno, kada vam neko nešto da, onda nešto traži zauzvrat. Zauzvrat, normalno, da kupujemo leće kod njega’‘, kaže Pačo.
On se prisjeća da su preporučivali ''Baroša'', ali su pacijenti sami odlučivali: ''Svakom pacijentu je bilo rečeno: ova leća je 500 maraka. Imate kupiti za 100 maraka. (...) Izvoli, kupi! Za koliko god ti kupiš leću, mi ćemo ti operirati(...) ali mi preferiramo tu leću'', kaže Pačo.
Ugovorena količina leća je prodana do siječnja 2013. godine pa je aparat postao vlasništvo Opće bolnice. U periodu od 2010. do 2017. godine Bolnica je od ‘‘Baroša’‘ nabavljala potrošni materijal za ovaj aparat. Potpisali su tri ugovora o nabavci,vrijedna nešto više od 262 000 maraka.
CIN otkriva da je2013. godine potpisan sličan ugovor o ustupanju još jednog aparata, ali da on nije realiziran. Međutim, u Bolnici nisu znali objasniti zbog čega.
