Rezultati sistematskih pregleda u Mostaru: Loše držanje i govor, nedostatak aktivnosti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Iznenađujuće i zabrinjavajuće je da imate poremećaje osteomuskularne građe u ranijoj životnoj dobi, razlog tome je sve manja aktivnost djece, ekranizacija i nedostatak socijalizacije i komunikacije sa djecom'', govori liječnica obiteljske medicine Sanja Đurasović, jedna od dvoje liječnika koji su u mostarskom Domu zdravlja zaduženi za obavljanje sistematskih pregleda kod djece.

Loše držanje

Na upit o zdravstvenom stanju naše djece, u odnosu na ranije godine, te probleme koji prednjače, liječnica također ističe kako je iznenađujuće da su ove godine zamijetili povećan broj djece sa izrazito lošim držanje.

Pročitajte još

Fizioterapeutkinja za Bljesak: Pustite djecu da skaču, penju se i padaju

''Povećan je broj djece sa skoliozom u 1 razredu osnovne škole, što do sada nismo viđali. Viđene na pregledu i dijagnosticirano radiološki. Povećanja srčanih mana nije bilo, problema u razvoju testisa uobičajeno, kao i ranijih godina. Ravnih stopala i pretilosti nije bilo u pretjeranoj mjeri. Poteškoća u prilagodbi i govoru primjetno je u nešto većoj mjeri, te su djeca upućena na daljnju obradu kod psihologa, defektologa i logopeda'', objašnjava.

Kada je riječ o govornim manama navodi kako su one svakako u porastu, ali većina te djece su od ranije na tretmanu logopeda.

''Još u vrtićima se zamijete govorne mane na koje se ukaže roditeljima i one se uspješno rješavaju tretmanima logopeda. Što je za svaku pohvalu vrtićima i njihovim djelatnicima'', dodaje liječnica Doma zdravlja Mostar.

Naime, sistematski pregledi za školsku 2023/2024 godinu rađeni su u razdoblju od rujna 2023. godine do svibnja 2024. godine u Domu zdravlja Mostar za škole sa hrvatskim planom i programom. Dva liječnika, specijalista obiteljske medicine i dvije medicinske sestre pregledali su 1.971 dijete, 1,3,5 i 7 razreda.

''Sa upisom djeca prođu pregled pedijatra i testove od strane pedagoga. Ponekad u kratkom razgovoru nije moguće ni zamijetiti određene poremećaje, tek sa početkom školske godine i ulaskom u odjel kao novu zajednicu, dolaze do izražaje poteškoće i problemi sa kojima se i učitelji i učenici susreću'', navodi dr. Đurasović.

Mentalno zdravlje

Kada govorimo o mentalnom zdravlju, na koje se u posljednje vrijeme sve više upozorava, liječnica navodi kako procjena mora biti brza i neprimjetna.

''Psihičko stanje djece se procjenjuje razgovorom s djecom, promatranjem djeteta tijekom cijelog pregleda, dok stoji u redu za pregled, dok se oblači, dok komunicira sa prijateljima. Procjena mora biti dosta brza i neprimjetna jer svaki pogled i naša gestikulacija, mimika mogu izazvati nelagode i negodovanje djeteta. Ukoliko se bilo što zamijeti obavi se razgovor sa učiteljem ili nastavnikom te sa roditeljem djeteta i donese se konačna ocjena i uputi na daljnji tretman'', odgovara.

Kao neke od preporuka roditeljima liječnica savjetuje da je potrebno što više vremena provoditi s djecom, boraviti u prirodi te apelira na odvlačenje od ekrana.

''Nitko druge do roditelj mora više provoditi vremena sa djetetom, pričati, čitati i pružati mu maksimalnu moguću pažnju i toplinu tijekom ranog rasta i razvoja. Naravno u skladu sa svojim  mogućnostima.  Škole i njeni djelatnici su tu da djecu uče pravilima škole a ne da oni odgajaju našu djecu. Škola im treba dati znanje, obrazovanje, okružiti ih toplinom i naučiti ih da bolje savladaju gradivo. Boravak u prirodi, igra i smijeh, odvlačenje djece od ekrana je svakako moj apel svima nama, za bolje naše djece. Za njihovu sigurnost i bezbrižno djetinjstvo jedna topla i mila riječ, jedan naš osmjeh, zagrljaj i poljubac njima je veliko a nama ne oduzima puno'', zaključuje liječnica.