Zakon pun manjkavosti
Roditelji njegovatelji - 543 KM za 24 sata brige
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Implementacija Zakona o roditeljima njegovateljima koji je Federalna Vlada donijela krajem prošle godine u Mostaru čini se ide puževim korakom.
''Nakon 19 godina kada imaš dijete sa sto postotnim invaliditetom, drago ti je što te netko primijeti. U tom trenutku odričeš se svega i normalno je da se za svoje dijete odričeš, ali kada nakon toliko godina dobiješ status roditelja njegovatelja, osjećaš se donekle cijenjeno. Nije uvijek stvar samo novca, iako iznos nije dostatan za potrebe, posebice onima kojima su potrebna pomagala'', rekla je u izjavi za Bljesak.info Selena, samohrana majka djeteta s Down sindromom koje ima stopostotni invaliditet.
Dodala je i da Zakon nije dobro definiran.
Loš zakon
Inače, Zakon o roditeljima njegovateljima u Federaciji, čija je primjena počela 30. prosinca prošle godine, još nije u potpunosti zaživio u općinama Federacije. Prema ovom zakonu, jedan od roditelja, koji 24 sata brine o djetetu sa stopostotnim invaliditetom, ima pravo na naknadu u visini minimalne plaće.
Roditelj njegovatelj ima pravo na mjesečnu naknadu u visini iznosa neto najniže plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine (543,00 KM) u skladu sa Zakonom o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/16 i 89/18), na koju se uplaćuju doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za vrijeme nezaposlenosti.
''Nije stvar minimalne plaće, ali je li uredu da roditelji djece s teškoćama u razvoju koji rade u državnim ustanovama imaju pravo da rade pola radnog vremena za punu plaću; gdje dijete ima pravo na invalidninu i pravo na tuđu njegu i pomoć. Dok s druge strane mi roditelji njegovatelji, imamo 24 sata radno vrijeme, a u tom Zakonu nam nitko nije rekao imamo li mi pravo na godišnji odmor, na bolovanje… Stalno naglašavaju da mi imamo mirovinsko, zdravstveno, radni staž i minimalnu plaću, a preskaču se pitanja što se našoj djeci ukida kada dobijemo status roditelj njegovatelj. A ukida nam tuđa njega i pomoć, jer ti postaješ ta osoba'', kazala je ova majka.
Dodala je i da Zakonom ne mogu dobiti status roditelja njegovatelja, ako dijete duže od četiri sata boravi u nekoj ustanovi ili instituciji. Što znači, kaže da rade 20 sati dnevno.
Tko ima pravo
Inače, u Mostaru je od ukupno 67. podnesenih zahtjeva za ostvarivanje prava na status roditelja njegovatelja, 65. zahtjeva pozitivno riješeno, a dva zahtjeva su odbijena zbog neispunjavanja uvjeta, rečeno je za Bljesak.info iz Centra za socijalni rad Grada Mostara.
Pročitajte još
Kako su nam objasnili iz centra, Zakonom o roditeljima njegovateljima (''Službene novine FBiH'', broj: 75/21) propisano da se status roditelja njegovatelja pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom priznaje jednom od roditelja osobe s invaliditetom sa 100% oštećenjem organizma i pravom na dodatak za njegu i pomoć od drugog lica prve grupe, utvrđenim u skladu sa Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji sa djecom.
Također, roditelju osobe s invaliditetom može se priznati status roditelja njegovatelja ukoliko je nezaposlen i prijavljen na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje.
''Izuzetno ukoliko isti nije na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje roditelj njegovatelj može priložiti dokaz od Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine da nije osigurana osoba u Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa. Uz ispunjavanje uvjeta propisanih ovim zakonom, status roditelja njegovatelja može se priznati roditelju do njegove navršene 65. godine života'', pojasnili su iz Centra.
Obrazovanje i zdravstvo se ne smije uvjetovati
''Ne znam po kojem principu idu i zbog čega su neki roditelji dobili rješenja drugi ne. S obzirom da je riječ o minimalnom iznosu, naravno da nije dovoljno ali to je najmanje što se može dati. Ovo je početak i nadam se da će se ići u izmjene zakona, ne samo po pitanju iznosa, već i drugih stvari'', kazala je Marija, majka djeteta iz Mostara koja je dobila status roditelja njegovatelja.
I Marija kaže da su besmisleni sami uvjeti u kojima piše da i ako dijete boravi četiri sata i više sata u bilo kojoj obrazovnoj ili zdravstvenoj ustanovi nema pravo na ovaj status.
''Obrazovanje i zdravstvena zaštita bi trebale biti nešto što je ustavom zagarantirano i ne bi trebalo biti ničim uvjetovano. Šta ako osoba/dijete završi na bolničkom liječenju gdje roditelj ne može biti u pratnji, njega da se tada dešava? Ima tu stvari na kojima se mora raditi'', kazala je
Sonja Čuljak kaže kako nisu svima krenuli isplaćivati plaće, njoj konkretno jesu, no i dalje joj stoji upitnik iznad glave.
''Ja ne znam ide li mi radni staž, mirovinsko, zdravstveno i ne znam kako ću to provjeriti. Mi smo zaposlenici Centra za socijalni rad i ni oni sami nam nemaju odgovre; kada se papiri skupljaju sve je konfuzno i nitko ništa ne zna, primjerice piše da treba ljekarsko da ja mogu obavljati taj posao. Riječ je o socijalnoj kategoriji a neki od svih prijavljenih su plaćali ljekarsko neki ne. Druge institucije nisu dobile naputke. Moja obiteljska liječnica nije imala nikakav naputak niti je od strane njenih nadležnih obaviještena da se krenulo u implementaciju ovog zakona. Ni sama nije znala što da napiše osim dijagnoze'', kazala je Sonja.
Federalna revizija
Govoreći o tome zašto su neki roditelji dobili rješenja, a drugi ne, iz Centra za socijalni rad su rekli kako sva rješenja donesena u prvom stupnju podliježu reviziji Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, te da su prvi predmeti od strane Federalnog ministarstva vraćeni u 10. mjesecu ove godine, a isplate su počele u 11. mjesecu 2022. godine.
No iako pun manjkavosti Zakon se može dorađivati i tome se nadaju naše sugovornice, no upozorile su na novi nacrt Zakona osoba s invaliditetom. Na Međunarodni dan osoba s invaliditetom organiziran je prosvjed Unije osoba i organizacija osoba sa invaliditetom Federacije Bosne i Hercegovine.
''Osobe sa invaliditetom su zaista u diskriminirajućem položaju što nas stavlja u građane drugog i trećeg reda, to više ne možemo dozvoliti. Ja vas molim da s ovom akcijom nastavimo borbu'', istaknuo je Adnan Dervišević, jedan od osnivača Unije osoba sa invaliditetom u FBiH.
Poručili su da djeca s poteškoćama u razvoju i/ili invaliditetom i osobe s neratnim invaliditetom zaslužuju biti ravnopravni s ostalim građanima Bosne i Hercegovine.
