Rodoč: Opasni kemijski otpad nema tko ukloniti?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kemijski otpad bez adekvatne zaštite godinama zaboravljen od nadležnih službi, odložen je u jednom od objekata u industrijskoj zoni Mostara. Građani su zabrinuti i apeliraju da se on konačno ukloni, izvještava BHRT.

Pročitajte još

Izvještaj o zdravlju: Što ubija ljude u HNŽ?

Mještani naselja Rodoč strahuju od opasnog otpada i svega što bi on zbog dugotrajnog stajanja, mogao uzrokovati. Ukazuju i na crnu statistiku prema kojoj svaki treći oboljeli stanovnik u ovom dijelu grada umire od posljedica karcinoma.

U lokalnom Udruženje Eko Jasenica ističu kako su svi otpadi opasnost za čovjeka, vodu, zemljište i zrak, te da očekuju hitnu reakciju nadležnih i to sa adekvatnim rješenjem za sanaciju stanja.

''Problem je što se bavimo posljedicama. Sustav ne funkcionira. Ono što je trebalo biti riješeno prije 20 i više godina, danas nas dočekuje kao jedan iznimno veliki problem. Najgore je ako se ljudi počnu samoorganizirati i počnu uzimati stvar u svoje ruke. To je ono što nikome ne odgovara, a ljudi su natjerani na to s obzirom na ogroman broj okolišnih i komunalnih problema na ovom području. Rješenje se mora brzo naći'', rekao je Lazo Rajič iz Eko Udruge Jasenica.

Sličan problem lokalno stanovništvo Rodoča imalo je prije 15 godina s kemijskim otpadom iz nekadašnje tvornice Soko.

''Tu smo nakon izvjesnog perioda uspjeli uvjeriti nadležne da je to opasnost, kako za samu industrijsku i slobodnu carinsku zonu, tako i za mještane koji žive okolo'', rekao je Rajič.

Nakon nedavne prijave građana, tim Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona na terenu se uvjerio u trenutno stanje u Rodoču.

Direktor Civilne zaštite Eugen Ćubela podsjeća da je ovaj problem ustvari star dvije godine.

''Mi smo poduzeli korake, pošto nemamo u svojim resursima ekipe za zbrinjavanje takvog kemijskog otpada. Obratili smo se višim instancama. Odmah smo uputili zahtjev da se izađe na teren. Ekipa Federalne uprave civilne zaštite je došla, vidjeli su materije, te nam se ponovo obratili, kazavši da u resursima nemaju ekipe za zbrinjavanje takvih materija ili takvog otpada'', rekao je Ćubela.

Prvi naredni korak Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona je zahtjev prema Ministarstvu sigurnosti i Ministarstvu obrane Bosne i Hercegovine, koji prema navodima iz ove institucije, raspolažu ekipama koje ovaj otpad mogu adekvatno zbrinuti.