Samoubojstvo drugi vodeći uzrok smrti mladih

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se, 10. listopada, a ovogodišnja tema prema odluci Svjetske zdravstvene organizacije je "Mentalno zdravlje mladih u svijetu koji se mijenja", javlja agencija Anadolija.

Biljana Lakić, nacionalni koordinator za mentalno zdravlje Republike Srpske, istaknula je da u prosjeku 800.000 ljudi u svijetu svake godine počini samoubojstvo, što je među vodećim uzrocima smrti osoba starih između 15 i 45 godina. Broj samoubojstava u svijetu porastao je za 60 posto tijekom posljednjih 40 godina.

"Depresija jedan od vodećih uzroka bolesti invaliditeta među adolescentima, a samoubojstvo je drugi vodeći uzrok smrti među mladima od 15 do 29 godina u svijetu", rekla je Lakić.

Naglasila je da se skoro pola mentalnih bolesti javlja se do 14. godine života, ali ih većina ne bude otkrivena i tretirana.

Prema njenim riječima, cilj obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja je da se podigne svjesnost kod ljudi o značaju mentalnog zdravlja i da se promoviraju aktivnosti i lobira za veću podršku.

"Mentalni poremećaji u velikom procentu doprinose invaliditetu i mortalitetu u odnosu na ukupne poremećaje i broj zahvaćenih ljudi, a danas u svijetu je preko milijarde", rekla je ona.

Dodala je da u svijetu postoji sve veći broj izbjeglica, raseljenih osoba, izloženih elementarnih nepogodama ili ratovima, a da se stope mentalnih poremećaja obično utrostručavaju nakon takvih situacija. Ljude izložene velikim ekonomskim tranzicijama ugožava demoralizacija, alkohol, upotreba psihoaktivnih supstanci i samoubojstvo.

Mentalni poremećaji globalno su vrlo rašireni, svaka četvrta ili peta osoba ima neki vid mentalnog problema ili poremećaja i puno doprinose ukupnom invaliditetu.

Na području Bosne i Hercegovine situacija je slična kao i u drugim svjetskim zemljama, usprkos migracijama, tranziciji, ratnim događanjima i traumama.

Stručnjaci smatraju da je za očuvanje mentalnog zdravlja najvažnija prevencija i borba protiv stigme i diskriminacije, a s obzirom na to da na mentalno zdravlje utiču psihosocijalni uvjeti, prevencija zahtijeva suradnju u mnogo sektora. Kada su u pitanju mladi, neophodna je pomoć u izgradnji mentalne otpornosti kako bi se uspješno suočili sa izazovima današnjeg svijeta.

"Pojedinci bi trebali njegovati zdrave stilove života, da dovoljno spavaju, da se hrane, druže, da održavaju interpersonalne relacije, važno je i kakvo je porodično okruženje. Kada govorimo o mladima, bitno je da su što manje izloženi vršnjačkom nasilju", rekla je Biljana Lakić.

Dodala je i da su moderne tehnologije donijele mnoge prednosti, ali da stvaraju mladima dodatni pritisak, jer se iz dana u dan povećava broj onih koji su stalno na internetu.

"Posljedice neotkrivenih i netretiranih adolescentnih mentalnih zdravstvenih problema protežu se u zrelost što ugrožava fizičko i mentalno zdravlje i ugrožava mogućnost da vode ispunjen život kao odrasli", rekla je Biljana Lakić.