Samoubojstvo najčešći uzrok smrti mladih

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Samoubojstvo je jedan od najčešćih uzroka smrti mladih u dobi od 15 do 29 godina u mnogim europskim zemaljama. I u Bosni i Hercegovini sve češće možemo čuti da je netko počinio ili pokušao počiniti samoubojstvo. Uz tešku ekonomsku, i pandemija utječe na mentalno zdravlje.

Tijekom prošle godine u našoj zemlji, više od 400 osoba oduzelo je sebi život. Depresija i anksizonost su sve prisutnije. Anketirani građani kao razlog, uglavnom, navode tešku ekonosku situaciju.

Kao što zbog tjelesnih bolova idemo liječniku tako i s psihičkim krizama i emotivnim bolovima trebamo biti slobodni otići psihologu ili psihijatru, savjetuju stručnjaci. Samoubojstvo je drugi po redu uzrok smrti mladih u dobi od 15 do 29 godina.

“Mladim ljudima kao i nama svima treba im drustvo, trebaju im neke aktivnosti, struktura dana. Mladi čovjek koji nema strukturu dana sjedit će i bit će na društvenim mrežama i društvene mreže su za njega puno važnije nego za mladog čovjeka koji je aktivan, koji volontira, koji ima društvo, koji ima neki hobi”, rekla je Đana Lončarica, psiholog.

Psihologinja Lončarica dodaje da je pandemija dodatno otežala fizičko i emotivno stanje ljudi i dovela do depresije i anksioznosti.

“Treba biti svjestan da su mnogi ljudi imali gubitke članova obitelji, neki su ostali bez posla, neki su sami prosli kroz teška zdravstvena iskustva i nekako je normalno biti i depresivan i anksiozan u tim situacijama. Rekla bih da je to normlana reakcija na nenormalnu situaciju'', navodi.

Sociolozi kažu da je pored situacije s koronavirusom, bosanskohercegovačko društvo osuđeno na stalnu neizvjesnost, što građanima teško pada.

“Ne postoje samoubojice, njih neko uvijek ubije. Sad to treba prevest u naš kontekst. U ovoj zemlji mi smo već svojim standardom najmanja kupovna moć u Europi, siromaštvom, pljačkom, stalnim dizanjem tenzija, odsustvom budućnosti, vječita neizvjesnost”, govori Esad Bajtal, sociolog.

Tome, između ostalog, doprinosi svaki izborni proces na kojima umjesto borbe ideja imamo borbu interesnih skupina što ne doprinosi boljem životu građana.

“To su kriminalne etnogrupe koje javnosti se lažno predstavljaju kao političke stanke i partije. To lažno predstavljanje, ta lažna politika kao politikanstvo, vječita prevara, ponižavanje vlastitih građana, to je ono šo dovodi do ovih samoubojstava”, ističe.

Stoga, zastanimo na trenutak svaki dan, posvetimo barem minutu pozornosti osobama koje nas okružuju i iskreno pitajmo ” Kako si?”, jer možda baš ta minuta može učiniti razliku u nečijem razmišljanju o vrijednosti vlastitog života.