Simpozij u Mostaru: Ljekarnički pristup novim farmaceutskim trendovima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U ispunjenom amfiteatru Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru održan je simpozij Ljekarnički pristup novim farmaceutskim trendovima u sklopu manifestacije 4. Mostarski farmaceutski dani i 13. obljetnice postojanja Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Svečanosti otvaranja prisustvovali su dekan Farmaceutskog fakulteta, prof. dr. sc. Ivica Brizić koji je pozdravio nazočne i predstavio nove studije fakulteta – preddiplomski studij kozmetologije i preddiplomski studij laboratorijske medicine. Nazočnima se obratio i prim. Marin Crnogorac, mr. ph., predsjednik Komore magistara farmacije FBiH, koji je naglasio tradicionalno dobre odnose između ove dvije ustanove i naglasio nove uloge Komore koja sponzorira školarine najboljih studenata fakulteta.

Farmaceutska kemija

Ovogodišnji simpozij i obljetnica fakulteta obilježeni su brojnim događajima. Prvenstveno se radi o promociji novog udžbenika Farmaceutskog fakulteta pod nazivom Farmaceutska kemija 2. Ovaj udžbenik plod je dugoročnog rada nastavnog osoblja farmaceutskih fakulteta u Mostaru i Sarajevu, i to: prof. dr. sc. Davorke Završnik, prof. dr. sc. Ivice Brizića, doc. dr. sc. Martina Kondže i doc. dr. sc. Ivone Ivančić.

Farmaceutska kemija je znanstvena disciplina unutar farmaceutskih znanosti koja se bavi proučavanjem biološki aktivnih spojeva, njihove sinteze, strukture, svojstava i djelovanja s ciljem razvoja lijekova. Ova farmaceutska disciplina istražuje kako određeni agensi reagiraju s biološkim sustavima i kako se te tvari mogu modificirati kako bi se poboljšala njihova učinkovitost, sigurnost i farmakokinetička svojstva. Farmaceutska kemija uključuje proučavanje različitih klasa spojeva prirodnog ili sintetskog porijekla, poput aromatskih spojeva, heterocikličkih spojeva, peptida i proteina, te razumijevanje njihovih mehanizama djelovanja u organizmu.

Također obuhvaća istraživanje načina na koje se lijekovi metaboliziraju, distribuiraju i izlučuju iz tijela. Radi se o sveobuhvatnom štivu koje do sada nije obrađeno u vidu udžbenika na našim prostorima, stoga zaslužuje pažnju i izvan krugova biomedicine. Nakon upriličene ceremonije prezentacije udžbenika, koju su kao promotori uveličali prof. dr. sc. Miroslav Šober i prof. dr. sc. Selma Špirtović-Halilović, redoviti profesori Farmaceutskog fakulteta u Sarajevu, održan je simpozij o novim farmaceutskim trendovima.

Spoznaje o "drugom mozgu"

Prvo predavanje pod nazivom Farmaceutsko propisivanje lijekova održao je doc. dr. sc. Martin Kondža. Doc. Kondža govorio je o novim mogućnostima i trendovima u farmaceutskim krugovima, a koji se tiču proširenja ljekarničkih usluga u smislu omogućavanja farmaceutskog propisivanja lijekova, koje je do sada bilo rezervirano isključivo za doktore medicine. Prema novim regulativama koje je usvojila Međunarodna farmaceutska federacije (franc.  Fédération Internationale Pharmaceutique, FIP) i određene napredne zemlje (SAD, Kanada, Australija, Novi Zeland i Ujedinjeno Kraljevstvo) farmaceuti mogu pacijentima izdavati lijekove na recept za određena zdravstvena stanja (upala sinusa, mokraćnih kanala, grlobolja, herpes zoster, impetigo…).

Mr. sc. Helien Bebek-Ivanković, dr. med., spec., predstavila je nove spoznaje o tzv. drugom mozgu, odnosno crijevnom mikrobiomu. Dr. Bebek-Ivanković prezentirala je zapanjujuće rezultate o upotrebi i važnosti probiotika i prebiotika prilikom korištenja antibiotske terapije, ali i u svakodnevnom ubrzanom životu današnjeg čovjeka. Mikrobiom igra ključnu ulogu u razvoju imunološkog sustava tijekom djetinjstva te u održavanju ravnoteže imunološkog odgovora. Pomaže u prepoznavanju i uništavanju patogenih mikroorganizama te u smanjenju upalnih procesa. Istraživanja su pokazala da mikrobiom može imati utjecaj na mentalno zdravlje i raspoloženje putem tzv. crijevno-mozgovne osi. Neke studije sugeriraju vezu između mikrobioma i različitih mentalnih poremećaja poput anksioznosti, depresije i autizma.

Prehrana

Doc. dr. sc. Marija Banožić predstavila je izuzetno važno predavanje o dodatcima prehrani i potrebama za izmjenama regulative u ovom području kako bi se na adekvatan način prikazala znanstvena utemeljenost tvrdnji koje se ističu u razgovorima o ovim pripravcima. Osim toga, sve većim intenziviranjem odnosa Bosne i Hercegovine s Europskom unijom, nameće se potreba za prilagodbom regulative u Bosni i Hercegovini s europskim trendovima. Doc. Banožić naglasila je nemjerljivu ulogu farmaceuta u tim procesima.

Farmaceuti igraju ključnu ulogu u području dodataka prehrani pružajući važne usluge u vezi s njihovom sigurnošću, učinkovitošću i primjenom. To uključuje edukaciju o razlikama između dodataka prehrani i lijekova te važnosti konzultiranja zdravstvenog stručnjaka prije početka uzimanja dodataka, posebno ako osoba uzima i druge lijekove.

Nakon završenog simpozija održana je posterska sekcija u kojoj su mladi znanstveni kadar Farmaceutskog fakulteta i znanstvenici iz cijele zemlje predstavili svoja najnovija postignuća na području farmaceutskih znanosti. Uvidom u pregledane posterske radove može se zaključiti kako ovaj fakultet raspolaže sa zavidnom razinom kadra.