Širom svijeta više od sedam milijuna oboljelih od Parkinsonove bolesti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na svijetu postoji više od sedam milijuna osoba kojima je dijagnosticirana Parkinsonova bolest, progresivan poremećaj središnjeg živčanog sustava, pokazuju podaci Fondacije National Parkinson.

Glavne simptome bolesti 1817. godine opisao je James Parkinson. Ona označava poremećaj pokreta koji nastaju zbog gubitka neurona koji luče dopamin, neurotransmitera u dijelu mozga kojim se kontroliraju pokreti.

 Riječ je o progresivnom degenerativnom stanju, općenito okarakteriziranom drhtanjem, usporenošću pokreta, ukočenošću, te abnormalnostima držanja tijela. U svojem najozbiljnijem obliku, povezana je sa dubokim fizičkim i mentalnim poremećajem.

Također, među simptomima su i depresija, poremećaji u spavanju, konstipacija (zatvor), demencija i drugi.

Parkinsonova bolest učestalija je kod osoba starijih od 50 godina. Pogađa i muškarce i žene, s tim da češće obolijevaju muškarci.

Brojne su teorije koje pokušavaju objasniti uzrok pojave Parkinsonove bolesti. Mnogobrojna istraživanja upućuju na utjecaj okoliša i genetskih faktora na razvoj i nastanak Parkinsonove bolesti, ali do sada nije identificiran nijedan specifičan uzrok.

Američka Fondacija Parkinson’s ukazuje na to da simptomi bolesti mogu varirati od osobe do osobe. Kod pojedinih oboljelih, simptomi u početku mogu biti manje izraženi, a zatim postajati sve intenzivniji tijekom niza godina.

Standardna terapija liječenja ne postoji. Liječenje Parkinsonove bolesti ne dovodi do zaustavljanja bolesti, već samo do kontroliranja njenih simptoma, a cilj takvog liječenja je simuliranje lučenje dopamina. Važno je rano dijagonosticirati bolest kako bi se osmislio oblik terapije.

Za suzbijanje liječenja koriste se lijekovi, fizikalna terapija, ali i operativni zahvat. Od osobe do osobe zavisi koja će metoda biti primijenjena, a na sam izbor utiču starosna dob, stadij bolesti i simptomi.

Među javnim osobama kojima je dijagnosticirana Parkinsonova bolest su glumac Micheal J. Fox, pop zvijezda Linda Ronstadt, bokser Muhammad Ali i papa Ivan Pavao II.

Michaelu J. Foxu bolest je ustanovljena 1991. godine, a o tome je javnost obavijestio sedam godina kasnije. Osnovao je i fondaciju oboljelih od Parkinsonove bolesti, a od 2000. do 2006. godine prikupljeno je 78 miliona dolara. Foxova fondacija naročito je fokusirana na rano dijagnosticiranje bolesti.

Poznato je i da se bokser Muhammed Ali koji je preminuo 2016. godine 30 godina borio s ovom bolešću. Pojedini liječnici smatraju kako je obolio zbog udaraca u glavu koje je zadobio tijekom boksačkih mečeva. Ipak, drugi tvrde, kako su utjecaja imali i genetski faktori.

Strogo čuvana tajna Vatikana bila je i to da papa Ivan Pavao II, koji je preminuo 2005. godine boluje od Parkinsonove bolesti.

Svjetski dan Parkinsonove bolesti obilježava se 11.  travnja a, a cilj je povećati svjesnost o njoj.