Animal assisted therapy – AAT
Što je terapija kućnim ljubimcima i kako vam može pomoći?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Terapija uz pomoć životinja (engl. animal assisted therapy – AAT) odnosi se na primjenu trenirane životinje u procesu liječenja.
Ova terapija je zapravo zdravstvena intervencija koja ima za cilj unaprjeđenje fizičkih, socijalnih, emocionalnih i kognitivnih funkcija koja upotrebljava životinje kao integralni dio terapije, prenosi Akta.
Terapijske životinje koristi stručna osoba (npr. psiholog ili psihijatar), posebno treniran za ovu svrhu u okviru svoje prakse.
Jedna od prednosti ove vrste terapije je to da ima jedinstvene karakteristike koje olakšavaju dostizanje terapijskih ciljeva, pogotovo u radu s djecom.
Terapijske životinje mogu poslužiti kao "most" između djeteta i terapeuta, olakšavajući uspostavljanje kontakta i socijalne interakcije, one pružaju djetetu osjećaj sigurnosti u terapijskom okruženju i ohrabruju spontano ponašanje i komunikaciju.
Terapija uz pomoć životinja se zasniva na konceptu veze čovjek-životinja, koja opisuje čovjekov želju za interakciju i povezivanje sa životinjama. Većina ljudi prilikom interakcije sa životinjama može razviti vezu sa njima, a što dovodi do stanja smirenosti u individui.
Ova terapija nije jedina terapeutska opcija u većini slučajeva, ali može biti dobar izbor kod nekih pacijenata.
Životinje koje se najčešće koriste u terapiji ljudi su psi i konji, a pored toga koriste se mačke, zečevi, hrčci, ptice i reptili. Popularnost terapije uz pomoć mački sve više raste.
Slično kao i ostale terapeutske tehnike koje uključuju životinje, tako i terapija uz pomoć mački predstavlja pomoćnu metodu u okviru specijaliziranog tretmana.
Postoje dva tipa terapije uz pomoć mački: (I) stacionirana, gdje životinje trajno ostaju u terapeutskim institucijama i u kontaktu su sa pacijentima i osobljem i (II) posjetna, gdje mačke i volonteri ili obučeni terapeuti dolaze u posjetu pacijentima.
Prisustvo mački, njihovo predanje te nježno i ugodno krzno doprinose fiziološkim i fizičkim benefitima vlasnicima i pacijentima. Određene rase mački su posebno poželjne u terapiji, a to su: ragdol, maine coon, abisinske i persijske mačke te škotski foldovi.
Terapijski psi
Terapijski psi se koriste u svrhu aktivnosti uz pomoć životinja (eng. animal-assisted activities) ili terapije uz pomoć životinja.
Postoje dvije kategorije ovih pasa: (I) AAA psi- opisuju se kao "donosioci sreće" i obavljaju dužnosti poput posjeta bolnicama i (II) AAT psi- koriste se direktno u terapiji i pod nadzorom su neke obučene osobe poput terapeuta ili psihologa.
Terapeutski psi trebaju ispoljavati dobro do izvrsno socijalno ponašanje bez ugrožavanja vlastite sigurnosti ili sigurnosti pacijenta te trebaju biti pouzdani, laki za kontrolu i što je više moguće predvidljivi.
Najčešće korišteni psi u svrhu terapije su: labrador retriveri, zlatni retriveri, njemački ovčari, francuski buldozi, bišoni, jorkširski terijeri, pomeranci, biglovi i maltezeri.
Terapijski psi su izrazito poslušni, adaptiraju se na novu okolinu lako i brzo mogu primijetiti promjene u nečijem ponašanju ili okruženju.
Najnježniji su, mirni i druželjubivi te nisu zahtjevni za treniranje. Bitno je napomenuti da terapeutski psi nisu servisni psi koji su specijalno trenirani da izvrše specifične zadatke kako bi pomogli osobama sa određenim invaliditetima (npr. servisni psi koji služe kao vodiči slijepim osobama ili servisni psi koji pomažu osobama sa određenim fizičkim invaliditetom).
Terapijski konji
Konji se u terapeutske svrhe koriste još od vremena drevnih Grka, a čak je i čuveni Hipokrat govorio o "ljekovitom ritmu jahanja". Terapija uz pomoć konja je holistička, iskustvena i visoko specijalizirana forma terapije u koju su zajedno uključeni pacijent, konj, terapeut i osoba koja radi s konjem.
Postoji nekoliko načina terapije sa konjem, a najpoznatije su terapeutsko jahanje konja i hipoterapija dok postoje još i učenje uz pomoć konja, psihoterapija uz pomoć konja te ostale.
Poslovica "vrijeme provedeno na sedlu nikada nije izgubljeno" sažima jedinstvenost konja kao mobilnog terapeutskog alata.
U terapeutskom jahanju osoba (pacijent) ima aktivnu ulogu (slično običnom jahanju) kontrole smjera i ritma konja uz nadzor stručne osobe i rekreativno je fokusirano, dok se hipoterapija više odnosi na medicinsku upotrebu životinja kao terapeutskog sredstva.
Hipoterapija
Termin hipoterapija označava tretman uz pomoć konja. Potiče od grčke riječi hippos- konj.
Trodimenzionalno ritmično kretanje konja simulira hodanje čovjeka; odnosno korak konja pomiče zdjelicu jahača sa istom rotacijom i kretanjem s jedne na drugu stranu koje se događa kao kod čovjekovog hoda.
Hipoterapija je fizička, radna i govorna terapija koja upotrebljava prirodne pokrete konja koji obezbjeđuju senzornu stimulaciju i induciraju motorni odgovor pelvisa i trupa.
Zasniva se na poboljšanju neuroloških funkcija i senzornih procesa i koristi se kod pacijenata sa fizičkim i mentalnim poremećajima, a naročito kod paraliziranih pacijenata.
Stanja kod kojih je indicirana hipoterapija su: cerebrovaskularne ozljede, cerebralna palsija, traumatske ozglede mozga, multipla skleroza, lumbago, deformiteti ekstremiteta, spinalni deformiteti i mišićna distrofija.
Hipoterapija koristi konja kako bi se osigurale fizičke, psihološke, kognitivne, bihevioralne funkcije. Ovaj pristup uključuje tim sastavljen od medicinskih radnika (fizioterapeut, psiholog), terapeutskog instruktora i pacijenta.
Što je pet terapija?
Terapija kućnim ljubimcima vođena je interakcija između osobe i dresirane životinje. Također uključuje voditelja životinje. Svrha terapije kućnim ljubimcima je pomoći nekome da se oporavi ili se nosi sa zdravstvenim problemom ili mentalnim poremećajem.
Psi i mačke najčešće se koriste u terapiji kućnim ljubimcima. Međutim, mogu se koristiti i ribe, zamorci, konji i druge životinje koje udovoljavaju kriterijima .
Odabrana vrsta životinje ovisi o terapijskim ciljevima plana liječenja osobe.
Terapija kućnim ljubimcima naziva se i terapijom uz pomoć životinja (AAT). AAT se ponekad miješa s aktivnostima uz pomoć životinja (AAA). AAT je formalni, strukturirani skup sesija koji pomaže ljudima da postignu određene ciljeve u svom liječenju.
AAA uključuje ležernije sastanke na kojima životinja i njezin voditelj komuniciraju s jednom ili više osoba radi udobnosti ili rekreacije.
Koje su prednosti terapije kućnim ljubimcima?
Terapija kućnim ljubimcima temelji se na postojećoj vezi čovjeka i životinje. Interakcija s ljubimcem može pomoći mnogim tjelesnim i mentalnim problemima. Može vam pomoći smanjiti krvni tlak i poboljšati cjelokupno kardiovaskularno zdravlje.
Također može osloboditi endorfine koji proizvode umirujući učinak. To vam može pomoći ublažiti bol, smanjiti stres i poboljšati vaše cjelokupno psihološko stanje.
Terapija kućnim ljubimcima može se koristiti na mnogo različitih načina. Definirani ciljevi važan su dio terapije, a vaš će se napredak bilježiti i pratiti na strukturiranim sesijama.
Ciljevi programa terapije kućnim ljubimcima mogu uključivati:
- poboljšanje motoričkih sposobnosti
- poboljšanje potpomognutog ili neovisnog kretanja
- povećanje samopoštovanja
- povećanje verbalne komunikacije
- razvijanje društvenih vještina
- sve veća spremnost za pridruživanje aktivnostima
- poboljšanje interakcije s drugima
- Ostale pogodnosti terapije kućnim ljubimcima uključuju:
- umanjuje se depresija i poboljšava vaš pogled na život,
- smanjuje se usamljenost i izolacija
- daje vam suputnika i smanjuje dosadu
- smanjenje anksioznosti zbog njegovih smirujućih učinaka
- pomaganje djeci da nauče empatične i odgojne vještine
- poboljšanje odnosa između vas i vašeg zdravstvenog radnika
Terapija kućnim ljubimcima može biti korisna za:
- ljude koji se podvrgavaju kemoterapiji
- štićenike u ustanovama za dugotrajnu njegu
- ljude hospitalizirane s kroničnim zatajenjem srca
- veterane s posttraumatskim stresnim poremećajem
- djecu koja imaju fizičke ili stomatološke zahvate
- ljude nakon moždanog udara na terapiji radi vraćanja motoričkih sposobnosti
- osobe s mentalnim poremećajima
Tijekom medicinskog postupka ljudi mogu imati manje tjeskobe ako je prisutan kućni ljubimac.
U rehabilitaciji ljudi mogu biti motiviraniji za oporavak i vježbanje terapije kada rade s kućnim ljubimcem. Ljudi koji imaju senzorne smetnje ponekad mogu lakše komunicirati sa životinjom.
Koji su rizici terapije kućnim ljubimcima?
Neki od najvećih rizika od terapije kućnim ljubimcima uključuju sigurnost i higijenu. Ljudi koji su alergični na perut životinja mogu imati reakcije tijekom terapije kućnim ljubimcima. Životinje u programima terapije kućnim ljubimcima obično se provjeravaju zbog ponašanja i zdravlja.
Vlasnik i voditelj životinje također mora proći obuku i procjenu kako bi osigurao pozitivno iskustvo.
Iako su neuobičajene, ljudska ozljeda može se dogoditi kada se koriste neprikladne životinje. Životinje također mogu pretrpjeti ozljede ili zlostavljanje ako se s njima neprimjereno postupa.
U nekim slučajevima ljudi mogu postati posesivni prema životinjama koje im pomažu i nerado ih se odriču nakon sesije. To može rezultirati niskim samopoštovanjem i depresijom.
Pročitajte još
Kako se primjenjuje terapija kućnim ljubimcima?
Vaš liječnik ili terapeut koji upravlja vašim liječenjem preporučit će terapiju kućnim ljubimcima.
Obučeni rukovatelj, često vlasnik ljubimca, vodit će životinju na svaki sastanak i raditi pod uputstvom vašeg liječnika ili terapeuta kako bi vam pomogao da postignete svoje ciljeve. U većini slučajeva voditelji rade kao volonteri.
Prvi korak u terapiji kućnim ljubimcima je odabir prikladne životinje. Mnoge skupine i organizacije treniraju i povezuju vlasnike dobrovoljaca i kućne ljubimce s pružateljima zdravstvenih usluga.
Prije nego što životinja i njezin rukovatelj mogu sudjelovati u terapiji kućnim ljubimcima, tim mora ispuniti određene zahtjeve.
Ovaj postupak obično uključuje:
- fizički pregled životinje kako bi se potvrdilo da je cijepljena i bez bolesti
- tečaj poslušnosti kako bi se osigurala pravilna kontrola životinja
- tečaj za podučavanje trenera o interakciji s drugim ljudima
- procjena temperamenta i ponašanja životinje s voditeljem
Nakon što se odobri tim životinje i voditelja, životinje se dodjeljuju na terapiju na temelju potreba određene osobe. Vrsta, pasmina, veličina, dob i prirodno ponašanje životinje odredit će gdje će biti od najveće pomoći.
Uspjeh terapije kućnim ljubimcima ovisi o uspostavljanju realnih ciljeva i očekivanja i ispunjavanju tih ciljeva. Vi i vaš liječnik ili terapeut uspostavit ćete ove ciljeve na početku liječenja. Također ćete razgovarati o tome kako postići te ciljeve i koliko će to trebati.
Vaš će liječnik ili terapeut nadgledati vaš napredak i pomoći vam da ostanete na putu kako biste ispunili svoje ciljeve. Ako je vaš napredak sporiji ili brži od očekivanog, oni mogu promijeniti vaš plan liječenja. Terapija kućnim ljubimcima može pomoći i djeci i odraslima kod raznih fizičkih i mentalnih problema.
Može smanjiti stres, anksioznost i depresiju te povećati pozitivnost i socijalizaciju. Razgovarajte sa svojim liječnikom o više informacija o terapiji kućnim ljubimcima i je li prikladna za vas.
