Što napraviti kada ste depresivni?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Depresija je vrlo čest mentalni poremećaj. Broj osoba oboljelih od depresije rapidno se povećava u zadnje vrijeme, a sve je manje onih koji nisu doživjeli depresivnu epizodu suočeni s nekom životnom teškoćom – smrću ili bolešću bliske osobe, razvodom, financijskim poteškoćama ili drugim.

Simptomi depresije mogu varirati od blagih do ozbiljnih, teških. Tegobe mogu postati kronične ili se pojavljivati s dolaskom nekog problema, traumatičnim događajem ili sličnim, a uključuju:

• smanjeni interes za aktivnosti koje su osobi inače ugodne, koje voli,
• smanjeni ili pojačani tek odnosno potreba za jelom (što može rezultirati gubitkom ili dobitkom na težini),
• nesanica ili pak pojačana potreba za snom,
• osjetljivost, umor i manjak energije, nemir,
• teškoće s koncentracijom i pažnjom,
• loša slika o sebi,
• suicidalne misli (kod suicidalnih misli važno je što prije potražiti stručnu pomoć)

POSTAVLJATI SI MANJE/OSTVARIVE CILJEVE

Kad se osjećamo depresivno i sama pomisao na to da nešto moramo napraviti čini se teškom. Zato je važno postavljati si male ciljeve i rješavati jedan po jedan, polako, strpljivo. Budući da je i za mali korak potrebno pokrenuti se važno je NAPRAVITI PRAVI KORAK, prenosi She.hr. 

USTATI I IZAĆI IZ PIDŽAME

Svako putovanje počinje pravim korakom – ustajanje iz kreveta i izlazak iz pidžame prvi su koraci koji moramo napraviti u danu. Koliko god da je teško važno je da smo uporni, ali i strpljivi sa sobom i da se ohrabrujemo, „hranimo“ pozitivnim mislima („Hajde, ti to možeš!“)

IZAĆI U ŠETNJU

Za kretanja odnosno tjelovježbe naše tijelo oslobađa endorfine – hormone koji povećavaju osjećaj zadovoljstva, suzbijaju bol, fizičku i psihičku. Svakodnevno kretanje u trajanju od barem pola sata (najbolje bi bilo u prirodnom okruženju) može značajno ublažiti simptome depresije.

NE PLANIRATI PREVIŠE

Važno je ne pretrpavati svoj dnevni raspored i ne biti prestrog/a prema sebi. Treba se pohvaliti za svaki obavljeni zadatak, ma kako mali/jednostavan bio. Svaki je obavljeni zadatak korak dalje i osnažuje nas i jača samopouzdanje i motivaciju.

IZBJEGAVATI NEGATIVNOSTI

Naš mozak registrira i procesuira svaku našu misao i stoga je važno da se „hranimo“ što pozitivnijim, zdravijim mislima. U tome nam može pomoći izbjegavanje praćenja vijesti, biranje onoga što ćemo gledati/slušati, izbjegavanje negativistički nastrojenih ljudi, usmjeravanje pažnje na pozitivne događaje, ljude, stvari, na zahvalnost i usmjerenost za ono što imamo umjesto na ono što nam nedostaje.

ZAPISIVATI

Dan je dobro započeti razgovorom sa sobom i zapisivanjem obaveza koje bismo taj dan trebali obaviti. Stavljanje kvačice „obavljeno“ uz zadatak koji smo riješili potiče osjećaje postignuća i zadovoljstva sobom. Korisnim se pokazalo i pisanje dnevnika. To može biti dobar način za organiziranje svojih misli i osjećaja, što može umanjiti tjeskobne i depresivne osjećaje.

DRUŽITI SE

Važno je družiti se s ljudima i pri tom birati odnose koji nas ispunjavaju, ljude koji nas podižu. Priliku treba dati i volontiranju jer se pokazalo da pomaganjem drugima i uključivanjem pomažemo najviše sebi.

TRAŽITI PODRŠKU

Važno je imati nekoga s kim možemo razgovarati o svojim osjećajima bez straha (pr)osuđivanja, nekoga u koga imamo povjerenja i od koga se osjećamo prihvaćeno.

DOVOLJNO SPAVATI I ODMARATI

Previše ili premalo sna odražava se na naše raspoloženje. Osam sati sna trebalo biti dovoljno i tome treba težiti. Depresija može biti vrlo iscrpljujuća i može nam otežati realizaciju ovog cilja no, ne treba odustati.