Superbakterije u Europi svake godine ubiju 33.000 ljudi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Od posljedica zaraze superbakterijama otpornim na brojne poznate antibiotike svake godine umre oko 33.000 Europljana, podaci su Europskoga centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), u čijem izvješću stoji da su posljedice tih bolesti usporedive s posljedicama smrtnih ishoda od gripe, tuberkuloze i HIV-a zajedno.

Analiza ECDC-a je pokazala da je od 2007. godine broj infekcija otpornih na superbakterije porastao, a evidentirani su i brojni slučajevi bakterija otpornih čak i na najmoćnije antibiotike iz grupe karbapenema (CRE).

Riječ je o opasnim i teško lječivim infekcijama enterobakterijama, rezistentnim na tu vrstu antibiotika među hospitaliziranim pacijentima.

Karbapenemi su beta-laktamski antibiotici širokog spektra djelovanja i nerijetko posljednja linija obrane kod višestruko rezistentnih bakterija. Upravo su zbog toga CRE rezistentne na gotovo sve antibiotike u kliničkoj praksi pa shodno tome ne čudi visoka smrtnost bolesnika kod kojih su ove bakterije prisutne u krvi.

"Podaci zabrinjavaju jer su spomenuti antibiotici posljednja linija obrane kod višestruko otpornih bakterija", stoji u priopćenju ECDC-a. "Kada i ovi antibiotici prestanu biti učinkoviti vrlo je teško, a u mnogim slučajevima i nemoguće liječiti infekcije."

Stručnjaci procjenjuju da je oko 70 posto bakterija koje uzrokuju infekcije već rezistentno na najmanje jedan antibiotik koji se obično koristi u njihovu liječenju.

Studija ECDC-a, čiji su rezultati objavljeni u stručnome časopisu Lancet Infectious Diseases, usredotočila se na pet tipova infekcija što ih uzrokuju bakterije otporne na poznate antibiotike u EU-u i EEA-u.

Ustanovljeno je da je u 75 posto slučajeva riječ o takozvanim bolničkim infekcijama. Superbakterije se brzo šire zbog pretjerane upotrebe antibiotika na odjelima za intenzivnu skrb, gdje su pacijenti najbolesniji pa se i najjači lijekovi propisuju rutinski.

"Strategije sprečavanja i kontrole nad bakterijama otpornim na antibiotike zahtijevaju koordiniranu aktivnosti EU i EEA na globalnoj razini", stoji u izvješću te se dodaje da se, s obzirom na varijacije u broju slučajeva i tipova bakterija rezistentnih na antibiotike u zemljama EU-a, prevencija i kontrola moraju prilagoditi situaciji u određenoj državi.

Laka dostupnost, propisivanje bez adekvatne indikacije i pretjerana upotreba antibiotika u poljoprivredi izazvali su pojavu i širenje rezistentnih bakterijskih vrsta.

Danas brojne bakterije u svojem genomu sadrže veći broj gena za rezistenciju te su otporne na više različitih klasa antibiotika. Istodobno bi određeni uzročnici u ne tako dalekoj budućnosti mogli postati rezistentni na sve dostupne antimikrobne lijekove, zbog čega brojni stručnjaci upozoravaju kako se približavamo tzv. postantibiotskoj eri, prenosi Hina.