Sustav otpusta pacijenata s bolničkog liječenja mora biti organiziran

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Model zajedničkog planiranja otpusta korisnika usluga mentalnog zdravlja iz bolničkog tretmana'' naziv je stručne rasprave koja je okupila preko 90 stručnjaka i stručnjakinja, predstavnika ustanova primarne, sekundarne i tercijarne zaštite mentalnog zdravlja i predstavnika korisničkih udruženja u oblasti mentalnog zdravlja Bosne i Hercegovine, s ciljem osiguranja kontinuiteta i koordinacije brige i očuvanja zdravlja i dobrog stanja pacijenta nakon bolničkog liječenja.

Ekspert s bogatim iskustvom u oblasti zaštite prava osoba s duševnim smetnjama, borbe protiv stigme i diskriminacije te poboljšanja kvaliteta usluga u oblasti zaštite mentalnog zdravlja, prof. dr Norman Sartorius dao je uvod te, na kraju, napravio osvrt na stručnu raspravu naglasivši kako bolest u životu svakog čovjeka treba predstavljati samo epizodu, a ne prekid, nakon čega mora počinjati sve ispočetka.

Sustavom kriza smanjena

''Ako postoji sustav koji će osigurati način na koji će se pacijent primiti, a nakon toga i otpustiti s bolničkog liječenja, kriza će biti smanjena. Vjerujem da će to značajno poboljšati ishod liječenja bolesti'', kazao je Sartorius.

Pojam otpusta pacijenata iz bolnice uključuje prenos profesionalne odgovornosti i odgovornosti za neke ili sve aspekte brige za pacijenta drugoj osobi ili grupi profesionalaca na privremenoj ili trajnoj osnovi, a planiranje otpusta osoba s duševnim smetnjama zahtijeva multidisciplinarni timski pristup, uključivanje pacijenta i njegovatelja, obitelji ili druge značajne osobe.

''Organiziranim sustavom otpusta pacijenata iz bolnice pomaže se i porodici koja će ga primiti, jer će se na neki način stvoriti uvjeti da taj bolesnik bude ponovno uključen u zajednicu. S druge strane, i liječnici koji su bili uključeni u rad s bolesnikom stječu ohrabrenje za svoj rad. Ništa nije strašnije od činjenice da se osoba nakon liječenja poslije 15 dana vrati u bolnicu, jer sistem otpusta s bolničkog liječenja nije bio organiziran kako treba. Posebno treba osnažiti porodicu i pripremiti na koji način treba da primi osobu koja izlazi s bolničkog liječenja. To je važan korak naprijed, jer bi tijekom čitavog procesa postojale zakonske odredbe koje će vladati u procesu liječenju bolesnika'', pojašnjava prof. dr Norman Sartorius.

Planiranje otpusta važno

Prema riječima prof.dr Esmine Avdibegović planiranje otpusta pacijenata iz bolnice nije bitno samo za osobe s mentalnim poremećajima, već i za sve pacijente koji napuštaju bolnicu kako bi znali gdje će nakon bolničkog otpusta nastaviti s liječenjem.

''Za sve bolničke standarde jako je važno da se planiranje otpusta i praksa unapređuju. Da se ne dešava da pacijent izađe iz bolnice i čeka mjesec ili dva da bude primljen u porodičnu medicinu ili drugu ustanovu za nastavak brige. Za pacijente s mentalnim poremećajima je to posebno važno. Izlazak iz bolnice je period koji je dosta stresan za pacijenta. On se treba naviknuti na kućni ambijent, javlja se potreba za prekidanjem uzimanja terapije. Mnogi pomisle da se dobro osjećaju i da im lijekovi više nisu potrebni. Često se događa i da ne uspiju doći do recepta tj. do odgovarajuće terapije, tako da bilo zbog administrativnih prepreka ili samoinicijativno prestanu uzimati lijekove'', kazala je Avdibegović i istaknula da je to posebno rizično za osobe koje su suicidalno rizične.

''Iz toga proizlazi da su odgovori na pitanja gdje, kad i u koju službu osoba treba da se javi nakon bolničkog otpusta izuzetno važna za očuvanje zdravlja. Bitno je za sve ljude koji su bolnički liječeni i izlaze iz bolnice a posebno je bitno za osobe s mentalnim poremećajima'', zaključila je Esmina Avdibegović.

Dobar oporavak

''Model otpusta koji smo imali ranije nije loš, ali je vrlo važno da nadgrađujemo našu praksu i uspostavljamo bolju suradnju. Da bolje razumijemo jedni druge da bismo bolje pomogli osobama sa smetnjama u mentalnom zdravlju. S druge strane, obavljamo našu obavezu koja je profesionalna a to je da se borimo protiv bilo kakve vrste diskriminacije osoba sa smetnjama u mentalnom zdravlju i da zaštitimo sva njihova prava. A njihovo pravo je da imaju kvalitetan život u zajednici i da budu u dobrom oporavku'', kazao je dr Goran Račetović.

Direktorica discipline za neurologiju i psihijatriju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, profesorica dr Alma Džubur Kulenović, psihijatar, subspecijalista psihoterapije, mišljenja je da umrežavanje elemenata sistema u proces otpusta osoba s poteškoćama u mentalnom zdravlju predstavlja unapređenje oblasti mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini.

''Bazira se na cijelom nizu procesa koje su ustanove kao takve već prošle u procesu akreditacije i stvaranja procedura. Model otpusta bi se nužno trebao odraziti na poboljšanu skrb za naše pacijente i poboljšano ozdravljenje, rehabilitaciju i resocijalizaciju. I učiniti da mi, tj. rehabilitacija, postanemo izuzetak, a ne pravilo za korisnike usluga. Ali nužni i neophodni izuzetak. Menadžment Kliničkog centra i Klinika za psihijatriju su više nego voljne da i dalje doprinose ovim aktivnostima'', kazala je Džubur Kulenović.