INFOGRAFIKA | Sve više samoubojstava u BiH, sve mlađi izvršitelji

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Bosni i Hercegovini u proteklih pet godina evidentirano je 1.948 samoubojstava. Posljednjih godina se uglavnom radi o osobama starosti od 30 do 40 godina.

U prvih devet mjeseci ove godine u Federaciji BiH samoubojstvo je izvršilo 125 osoba, najviše starosne dobi od 30 do 40 godina, u Republici Srpskoj 156 slučajeva samoubojstava, oko 56 posto su osobe starosti preko 60 godina, a u prvih deset mjeseci u Brčko distriktu zabilježeno je ukupno osam slučajeva samoubojstava, podaci su entitetskih ministarstava unutarnjih poslova i policije Brčko distrikta.

Povećava se broj

Od 2019. godine povećava se broj samoubojstava u Bosni i Hercegovini. Mijenja se i starosna dob osoba koje posežu za oduzimanjem vlastitog života, na to se odlučuje sve više mlađih ljudi.

U proteklih pet godina u Federaciji BiH samoubojstvo je izvršilo 935 osoba.

Prema podacima Federalne uprave policije, u prvih devet mjeseci ove godine samoubojstvo je izvršilo 125 osoba, najviše starosne dobi od 30 do 40 godina. Najviše samoubojstava je izvršeno u Tuzlanskom kantonu i to 28, zatim u Sarajevskom 27, a u Zeničko-dobojskom 26. Jedanaest samoubojstava registrirano je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, u Unsko-sanskom deset, Srednjobosanskom devet, Kantonu 10-Livno sedam, Zapadnohercegovačkom pet, i po jedno u Bosansko-podrinjskom i Posavskom kantonu.

Iz Federalne uprave policije navedeno je da je u 2021. godini u Federaciji BiH samoubojstvo izvršilo 212 osoba, najviše u Tuzlanskom kantonu - 52, zatim u Zeničko-dobojskom 40, Sarajevskom 37, Srednjobosanskom 27, Unsko-sanskom 21, Hercegovačko-neretvanskom 16, Kantonu 10-Livno sedam, Zapadnohercegovačkom šest, Posavskom četiri i Bosansko-podrinjskom dva. Najviše samoubojstava izvršile su osobe dobre skupine od 30 do 40 godina i to 51.

2020. godina

U Federaciji BiH u 2020. godini na ovaj tragičan čin odlučile su se 193 osobe. Najviše samoubojstava zabilježeno je u Sarajevskom kantonu i to 41, zatim u Tuzlanskom 40, Zeničko-dobojskom 33, Unsko-sanskom 24, Srednjobosanskom 19, Hercegovačko-neretvanskom 18, Kantonu 10-Livno osam, u Bosansko-podrinjskom i Posavskom po četiri i Zapadnohercegovačkom dva. I u ovoj godini najviše samoubojstava izvršile su osobe starosti od 30 do 40 godina i to 37.

Godinu ranije, točnije 2019. godine, u Federaciji BiH, prema podacima Federalne uprave policije, samoubojstvo je izvršilo 187 osoba. Najviše samoubojstava zabilježeno je u Zeničko-dobojskom kantonu i to 37, zatim u Tuzlanskom 35, Sarajevskom 34, Srednjobosanskom 24, po 19 u Hercegovačko-neretvanskom i Unsko-sanskom kantonu, deset u Kantonu 10-Livno, i po tri u Posavskom, Bosansko-podrinjskom i Zapadnohercegovačkom. Najviše samoubojstava izvršile su osobe starosne dobi od 70 do 80 godina i to 48.

Prema podacima Federalne uprave policije, u 2018. godini u Federaciji BiH samoubojstvo je izvršilo 218 osoba. Najviše samoubistava je registrirano u Tuzlanskom kantonu i to 47, zatim u Sarajevskom 39, Zeničko-dobojskom 35, Hercegovačko-neretvanskom 26, Unsko-sanskom 21, Srednjobosanskom 19, Kantonu 10-Livno 13, Zapadnohercegovačkom deset i po četiri u Posavskom i Bosansko-podrinjskom kantonu. Najviše samoubojstava izvršile su osobe starosne dobi od 50 do 60 godina i to 55.

U RS-u za pet godina 969 samoubojstava

U prvih devet mjeseci ove godine u Republici Srpskoj evidentirano je 156 slučajeva samoubojstava, oko 56 posto su osobe starosti preko 60 godina, podaci su Ministarstva unutarnjih poslova RS-a. Navedeno je da je u 2021. godini izvršeno 213 samoubojstava, oko 62 posto su osobe starosti preko 60 godina.

Kada govorimo o samoubojstvima, uvidom u službene evidencije policije Brčko distrikta BiH u 2022. godini za prvih deset mjeseci zabilježeno je ukupno osam slučajeva samoubojstava. Radi se o sedam muškaraca i jednoj ženskoj osobi. U 2020. godini samoubojstvo je izvršilo devet osoba, sedam muškaraca i dvije žene. U 2019. godini 11 osoba je izvršilo samoubojstvo, deset muškaraca i jedna žena. Godinu ranije samoubojstvo je izvršilo devet osoba, sedam muškaraca i jedna žena.

Promijenjena svakodnevnica

Asima Bratanović, psihologinja i psihološka savjetnica, kazala je da mladi ljudi čine najveći postotak klijenata u posljednjih pola godina u savjetovalištu Care4Me.

"Radi se o mladim ljudima između 24 i 28 godina. Oni su populacija koja počinje, što je pozitivno, da se sve više osvještava i sve više razmišlja na način da je odlaziti kod psihologa najnormalnija stvar. Svi ti mladi ljudi ne dolaze jer imaju neke velike psihološke poteškoće", pojasnila je Bratanović dodajući kako ne zna koliko su u mogućnosti da se promijeni svijest kod starijih generacija da je odlazak kod psihologa normalna stvar.

Dotakla se i činjenice da se sve više mladih ljudi odlučuje na suicid.

"Osvrnut ću se ponovno na svoje mlade klijente, koji su u posljednje vrijeme zastupljeni. Slušajući njih, mogu zaključiti da oni ne žive živote 20-godišnjaka ili 30-godišnjaka, kakve je živio neko prije deset, 20 godina. Tada je život izgledao potpuno drugačije. Očekivanja, svakodnevnica nije bila ista za osobu od 30 godina, a koja je živjela '90-ih i danas, 20 godina poslije. Sve je potpuno promijenjeno", izjavila je Bratanović za AA.

Kako je kazala, očekivanja su bila drugačija prije 20 godina i danas.

"Oni su već sada, u 20-im godinama, pretpostavljam, jer su toliko izloženi društvenim mrežama, do njih dolazi toliko informacija, izloženi su svemu što ih čeka, svemu što se očekuje od njih i svemu što oni treba da ispune. Oni već rano ulaze u tu mašinu", pojasnila je Bratanović.

Navela je da su mlade generacije danas izložene količinama stresa kojim su ranije ljudi bili izloženi tek u 50-im godinama.

"To je prevelik teret za osobu u 20-im godinama", poručila je Bratanović.

Zbog svih informacija o nefunkcioniranja sustava, ljudi su nezadovoljni.

"Postoji to generalno, globalno nezadovoljstvo. To generalno nezadovoljstvo nam može biti pokazatelj, ne da smo mi negativan ili nezadovoljan narod, nego da stvarno postoje problemi koji 'kuhaju' u ljudima. Upravo to može biti banalan znak narušenog mentalnog zdravlja. Problem je što smo mi kao društvo i dalje ostali u tome da samo ako konkretno vidimo neki simptom, da osoba čuje glasove, priča sama sa sobom ili ima suicidne misli, onda ona ima neki problem. To nije točno. Tada je preočito da osoba ima neki problem, a do tada može biti jako puno indikatora da postoje neki problemi", kazala je Bratanović.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), svake godine više ljudi umre od posljedica samoubistva nego HIV-a, malarije ili raka dojke, ili ubojstva. Godine 2019. evidentirano je više od 700.000 samoubojstava.

Iz WHO-a su naveli da u prosjeku devet na 100.000 ljudi izvrši samoubojstvo širom svijeta.