Svi se moramo štititi od sunca, ali tko najviše?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zdravstvene ustanove u BiH ovih su dana stanovništvu uputile preporuke i savjete kako se ponašati, hraniti, ali i odijevati tijekom velikih vrućina i toplinskog vala. Vrućine mogu potaknuti iscrpljenost organizma, ali i pogoršati postojeća stanja poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih, pa i mentalnih bolesti.

Izbjegavanje boravka na otvorenom, nošenje lagane i svijetle odjeće, ne ostavljajte ni djecu ni životinje u parkiranim vozilima

Rashlađivanje tijela

Na prvom mjestu je rashlađivanje tijela i ispijanje dovoljno tekućine koju znojenjem inače gubimo, pa lako može doći do dehidracije. Savjetuje se izbjegavanje boravka na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeci, trudnicama, starijim osoba, srčanim i bolesnicima s kroničnim bolestima. Preporučuje se nošenje lagane svijetle odjeće od prirodnih materijala i obvezna zaštita glave od direktnog sunca.

Osobe koje rade na otvorenom  trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i unositi tekućinu svakih 30 minuta, a preporučuje se i redovno korištenje sredstava sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Važno je, dodaju, rashladiti prostor u kojem se živi koristeći hladniji noćni zrak, isključiti što više moguće električnih uređaja u domu, a osobito se napominje ne ostavljati djecu ni životinje u parkiranim vozilima.

Nevena Pandža, nutricionistica iz Mostara, ističe kako je ljeto idealno razdoblje kada se mogu slijediti principi mediteranske prehrane kako bi se opskrbili raznim nutrijentima neophodnim za zdrav organizam.

Doručak

“Za doručak se razbudite jogurtom sa žitaricama i bobičastim voćem, za ručak napravite grilane tikvice, paprike i patlidžane s fileom ribe i krumpir salatom, a za večeru sezonsku salatu s mladim sirom i kuhanim kukuruzom. Za užine uzmite voće poput breskve, lubenice, dinje, grožđa, ali i kuglicu sladoleda”, izjavila je Pandža za Bljesak.info.

Preporučuje i veće količine tekućinu, običnu i mineralnu vodu obogaćenu limunom i mentom, a svaku kavu ili alkoholno piće, tijekom toplinskog vala mora pratiti dodatna čaša voda.

“Ne preskačite obroke tijekom visokih temperatura, birajte jela koja su lakoprobavljiva i jednostavna za pripremiti: povrtne juhe, omlet, sataraš, rižota, ribu, lešo meso i povrće, tjesteninu s povrćem i mladim sirom, kus-kus salate, izljevake s jogurtom”, dodaje Pandža.

Ljeti su česte crijevne viroze, dodaje Pandža, pa preporučuje veći oprez s rukovanjem i skladištenjem hrane u kućanstvu, ali i odabirom hrane u trgovinama i restoranima.

Dijabetičari i dehidracija

“Izbjegavajte lakokvarljivu hranu, ali i gotovu hranu koja je izložena suncu većinu dana. Pijte probiotički jogurt, ali koristite i probiotike u obliku suplementa, naročito pred godišnji odmor i putovanje”, istaknula je nutricionistica za Bljesak.info.

Iako postoji cijeli niz bolesti i stanja koje se javljaju specifično ljeti, neke od kroničnih doživotnih bolesti kao što su šećerna bolest, arterijska hipertenzija ili autoimuna bolest štitnjače, zahtijevaju dodatne preporuke i pažnju.

Zagrebačka  endokrinologinja i dijabetologinja, dr. sc. Kristina Blaslov, upozorava kako se visoke glikemije kod  dijabetičara ljeti javljaju zbog potencijalne dehidracije koje naizgled, kako kaže, ne obara ni inzulinska terapija.

“Oboljeli najčešće u tom slučaju pribjegavaju smanjenom unosu energenata hranom. U tom slučaju nakon kratkotrajne potrošnje zaliha ugljikohidrata organizam počinje koristiti masne kiseline čime se organizam "zakiseljuje" te nastaje po život opasno stanje-dijabetička ketoacidoza”, izjavila je dr. sc. Blaslov za Bljesak.info.

Zlatno pravilo

Zlatno pravilo za oboljele od šećerne bolesti ljeti bi, dodaje, glasilo: svakodnevna obilna hidracija nezaslađenim čajem ili sokom, kod visokih glikemija izmjeriti i ketone, sjesti ili se postaviti u ležeći položaj postupno hidrirati te mjeriti glikemiju svaka 2-3 sata do oporavka.

“Osobe koje liječe arterijsku hipertenziju izražavaju karakteristične promjene osobito u vidu oscilatornih vrijednosti tlaka, a sukladno tome i posebne napomene. Tijekom ljeta, a osobito u ekstremnim vrućinama krvne žile se šire te dolazi do pada krvnog tlaka te refleksnog ubrzanom radu srca”, ističe dr. sc. Blaslov dodajući kako iz ove točke postoje dva ishoda koje voda prema oscilatornim vrijednostima krvnog tlaka: obustavljanje ili izmjena antihipertenzivne terapije (najčešće prepolovljavanje terapije) bez konzultacije s liječnikom ili tzv. reaktivno povišenje krvnog tlaka na ekstremno niske vrijednosti uslijed dehidracije ili dužeg izlaganja suncu.

“Pravilo koje bi kardiološki bolesnici te bolesnici s povišenim krvnim tlakom trebali slijediti uz generalnih preporuka za opću populaciju, da svakako izbjegavaju svaki fizički napor kod povišenih temperatura i vlažnosti zraka, adekvatno se hidriraju te redovito uzimaju terapiju ili je korigiraju isključivo uz konzultaciju s nadležnim liječnikom.”

Štitnjača

Osobe koje imaju kroničnu autoimunu bolest štitnjače, podsjeća dr.sc. Blaslov, mogu dobiti sebi neobjašnjive nalaze krvnih pretraga, odnosno, za toplih dana manje je hormona potrebno za održavanje temperature tijela-termogeneze, a smanjuje se i bazalni metabolizam zbog čega je za očekivati niže koncentracije TSH, a više koncentracije tetrajodtiroksina (fT4).

“U slučaju da štitnjača radi usporeno, nedostaju joj važni nutrijenti, doći će i do značajnijeg smanjenja potrošnje energije, a ova pojava je posebno izražena kod osoba s viškom kilograma. Važno je da samoinicijativno ne prilagođavaju doze lijeka samo sukladno sporadičnim nalazima TSH te da imaju redovitu i izbalansiranu prehranu”, rekla je dr.sc. Kristina Blaslov za Bljesak.info.