Svi su potencijalni donori organa, osim ako se tijekom života nisu izjasnili suprotno

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svijest o važnosti darivanja organa u Bosni i Hercegovini nedovoljno je razvijena, a udruženja koja se bave tom problematikom fokus su stavila upravo na njeno podizanje.

Događaj koji je danas organiziran u Sarajevu u povodu Europskog dana doniranja organa bio je prilika za informiranje o važnosti darivanja organa.

Direktorica Centra za transplantacijsku medicinu Federalnog ministarstva zdravstva Lada Sarajlić novinarima je kazala da doniranje organa predstavlja plemenit čin osoba koje su voljne da daju svoje organe da bi pomogle drugima.

''Pored toga što je u svijetu to uobičajena praksa, organa nema dovoljno. Zbog toga je velika lista onih koji čekaju na transplantaciju. U zemljama Europe se 2016. godine nalazilo 143.000 pacijenata koji su čekali organ, a 18 njih svakodnevno umre'', navela je Sarajlić.

Komentirala je i nedavno usvojeni federalni Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja te navela da se tim zakonom uvodi takozvani pretpostavljeni pristanak, što znači da su svi potencijalni donori, ako se tijekom života nisu pismeno izjasnili suprotno.

''Zakon propisuje da se obavezno pita obitelj, iako je to uobičajena praksa liječnika'',  dodala je Sarajlić.

Predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih pacijenata FBiH Tomislav Žuljević naglašavajući važnost darivanja organa kazao je da to znači spašavanje života.

Rekao je da je svijest društva o tome veoma niska i da se mora što više raditi na njenom podizanju, da bi bio povećan broj transplantacija.

Pojasnio je da samo dva posto ljudi mogu biti darivatelji organa, a to su ljudi koji su preminuli u bolnici od posljedica teškog moždanog udara.

'' Ne može se uzeti organ od osobe koja je umrla kući od srčanog udara ili neke druge bolesti'', rekao je Žuljević.

Istakuo je da bubrežni bolesnici imaju najviše potrebe za transplantacijom, iako ima i drugih potreba.

''Imamo ljude koji su bili 28 godina na inzulinu i dijalizi, nakon transplantacije bubrega i gušterače vode sasvim normalan život. Transplantacija je povratak u život'', dodao je Žuljević.

Podcrtao je da su vlade država došle do zaključka da se povećavanjem broja transplantacija smanjuju troškovi u zdravstvu jer je, naprimjer, proces dijalize jako skup.

Organizatori obilježavanja Europskog dana doniranja organa u Federaciji BiH su Federalno ministarstvo zdravstva, Udruženje liječnika za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega u BiH (UNDTBiH), Donorska mreža BiH, Udruženje dijaliziranih i transplantiranih pacijenata Federacije BiH (UDITFBiH), Udruženje dijaliziranih i transplantiranih pacijenata Kantona Sarajevo i Donorska mreža Kantona Sarajevo.

Vijeće Europe 1998. godine pokrenulo je inicijativu za obilježavanje Europskog dana doniranja organa - European Day for Organ Donation (EODD), s ciljem podizanja svijesti javnosti o značaju doniranja organa.

Moto ovogodišnjeg obilježavanja Europskog dana doniranja organa je ''Vratimo nadu pacijentima koji su na listi čekanja''.