Svjesna kontrola disanja nam mijenja psihu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Disanje se smatra automatskim procesom koje pokreće moždani sustav, dio mozga koji kontrolira funkcije za održavanje života kao otkucaji srca i spavanje. Ali novo i jedinstveno istraživanje otkriva izravne snimke mozga napravljene na ljudima koji prolaze neurokirurške operacije koje pokazuju kako disanje može promijeniti mozak. Jednostavno rečeno, pokazalo se da kod promjena disanja, kao disanje drugim tempom ili usmjeravanja pozornosti kako dišemo, sudjeluju različiti dijelovi mozga.

Čovjekova sposobnost da kontrolira i podešava mozak je jedinstvena, kao kontroliranje emocija, odluka da ostanemo budni iako nam se spava ili potiskivanje misli. Ove sposobnosti nisu trivijalne niti ih ljudi dijele s puno životinja. Disanje je slično, ali životinje svojevoljno ne mogu mijenjati brzinu disanja, njihovo normalno disanje mijenja se samo ako trče ili se odmaraju, piše Telegram.hr.

Pristup dijelovima mozga koji nam inače nisu pod kontrolom

Pitanja koja su zbunila znanstvenike u ovom kontekstu su, kako to da ljudi mogu voljno regulirati disanje i kako imamo pristup dijelovima mozga koji normalno nisu pod svjesnom kontrolom? I ima li ikakve koristi od naše sposobnosti da pristupimo i kontroliramo dijelove mozga koji su nepristupačni? Puno terapija; kognitivno bihevijorana terapija, terapija trauma i razne vrste spiritualnog vježbanja, uključuju fokusiranje i regulaciju disanja. Stoga, ima li kontrolirano udisanje i izdisanje utjecaj na ponašanje?

Posljednja studija konačno daje odgovor na ova pitanja pokazujući kako svjesna kontrola disanja doprinosi pristupu u određene regije mozga i njihovoj sinkronizaciji. Razumijevanje ovoga što se zbiva može dovesti do bolje kontrole, fokusiranja, smirivanja i emocionalne kontrole.

Vježbe disanja mijenjaju veze između dijelova mozga

Saznanja daju neurološku potporu, jer se pojedincima već desetljećima savjetuje da u stanju stresa ili kada im je potrebna visoka koncentracija, duboko dišu, a sada znamo da fokusiranje na disanje ili izvođenje vježbi disanja može promijeniti mozak. Ovo potencijalno može pomoći kod puno profesija koje traže iznimno fokusiranje i agilnost. Sportaši, na primjer, već se dugo zna, koriste disanje da poboljšaju rezultate kod nastupa. Novo istraživanje znanstveno podupire ovu praksu.

Savjet “udahnite duboko” možda nije samo klišej. Vježbe voljnog disanja mijenjaju veze između dijelova mozga i dopuštaju pristup mjestima koja su nam inače nedostupna. Daljnja istraživanja će sada postupno promatrati što nam pristup u te dijeove psihe, koji su normalno skriveni, može otkriti.