Svjetski dan Alzheimera – Što znate o ovoj bolesti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Alzheimerova bolest je tip demencije, koju karakterizira gubitak pamćenja. Uglavnom se javlja postupno, pogoršava se vremenom, dok ne postane dovoljno ozbiljno da remeti obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Alzheimerova demencija nije normalan dio starenja, iako starost jeste najvažniji riziko-faktor za razvoj Alzheimerove bolesti. Najčešće obolijevaju osobe iznad 65 godina starosti.

Bolest je dvostruko češća kod žena u odnosu na muškarce.

Demencija je klinički sindrom koji karakterizira gubitak kognitivnih i emocionalnih sposobnosti koji je toliko izražen da ometa svakodnevni život. Oko 60 posto svih bolesnika s demencijom čine upravo bolesnici s Alzheimerovom demencijom. Znanstvenici tvrde da je Alzheimerova bolest rezultat kombinacije genetskih faktora, načina života i faktora sredine. Medikamenti koji se koriste za liječenje smanjuju simptome, ne mogu izliječiti uzrok, ali odlažu propadanje ličnosti.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, broj oboljelih od demencije u regiji Zapadnog Balkana je dosegao 400.000.

Direktor Centra za demenciju Sarajevo Osman Kučuk izjavio je za Anadoliju kako istraživanja pokazuju da je u Bosni i Hercegovini broj oboljelih od demencije oko 150.000. Međutim, podatak sigurno nije u potpunosti točan jer veliki broj osoba i nije zabilježen niti zna da pati od neke vrste demencije.

''Svjetski dan Alzheimera je 21. rujna u mjesecu Alzheimera. Demencija nije bolest, to je sindrom koji je skup zajedničkih simptoma za više bolesti. Radi se o neurodegenerativnom oštećenju mozga koje oštećuje, mijenja i pravi čovjeka disfunkcionalnim. U BiH imamo do 180.000 oboljelih odnosno oko 150.000. To je zaista velika brojka, naročito kada se uspoređuje sa stanjem koje je bilo prije agresije u BiH'', pojasnio je Kučuk.

Govoreći o Alzheimeru, istaknuo je kako je u porastu broj slučajeva demencije.

''Ako govorimo o pogođenim skupinama tada možemo kazati da od Alzheimera, a to je bolest, obolijevaju osobe koje imaju preko 60 odnosno 65 godina. Vrlo rijetko, događa se, jer ima zabilježenih slučaja, da je to i ranije. Demencija kao sindrom se više ne veže samo za stare osobe. Danas se sve više početak bolesti vezuje za mlađe osobe. Sve veći broj je oboljelih. To su vaskularne demencije koje potiču od kardiovaskularnih oboljenja'', pojasnio je Kučuk.

Prema njegovim riječima, svake tri sekunde se bilježi novi slučaj oboljelog u svijetu.

''Demencija je službeno sedmi glavni uzročnik smrtnosti u svijetu. To su zaista zabrinjavajući podaci. Naša svijest je jako niska. Ljudi s kognitivnim oštećenjima se tretiraju kao ljudi s manjom intelektualnom razinom. Ljudi to vežu za ludilo i onda se o tome ne priča. Nema službenog lijeka koji liječi demenciju, nema lijeka koji liječi Alzheimerovu bolest. Imate antidementive koji ublažavaju tu bolest, usporavaju je i odlažu teške simptome. Ne koriste se sustavi da se tim ljudima pomogne, a njima se može puno pomoći. Greška je u našem društvu'', rekao je Kučuk.

Poručio je da je greška društva ustvari mišljenje da je vaš život gotov kada imate dijagnozu demencije ili Alzheimera.

Alzheimerova demencija dobila je ime po njemačkom neurologu Aloisu Alzheimeru koji je 1907. godine prvi put opisao bolesnicu u dobi od 51 godinu koja je pokazivala simptome ove vrste demencije. Bolest uništava memoriju i druge važne mentalne funkcije i dovodi do gubitka intelektualnih i socijalnih vještina.

U Europi od Alzheimerove demencije boluje oko devet milijuna ljudi, a predviđa se da će se do 2020. godine taj broj udvostručiti. Najčešće se javlja u petom ili šestom desetljeću života i kroz pet godina od prvih simptoma, dolazi do teške demencije. Od postavljanja dijagnoze bolesti bolesnici prosječno žive pet do sedam ili u najboljem slučaju deset godina.