Svjetski dan darivatelja krvi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svake godine spašavanje milijuna života ovisi o transfuzijama krvi i krvnih pripravaka. Krv je nužna za izvedbu složenih medicinskih i kirurških zahvata te može pomoći u poboljšanju kvalitete života pacijenata koji boluju od teških bolesti.

Na skupštini Svjetske zdravstvene organizacije održanoj u svibnju 2005. godine, ministri zdravstva iz cijelog svijeta donijeli su jednoglasnu izjavu o predanosti i podršci dobrovoljnom darivanju krvi, piše portal Plive. Tada je 14. lipnja proglašen Svjetskim danom darivatelja krvi u čast nobelovca, dr. Karla Landsteinera, rođenog 14. lipnja 1868. godine, koji je razvio sustav određivanja krvnih grupa.

Sastavni dio nacionalne zdravstvene strategije svake zemlje trebao bi biti osiguravanje dovoljnih zaliha sigurne krvi kroz dobro organiziran nacionalni sustav darivanja. Svaka zemlja treba težiti tome da postigne redovito, cjelogodišnje darivanje krvi, kako bi se održavala odgovarajuća zaliha te da pravovremeni pristup sigurnoj transfuziji krvi bude svima dostupan. Osobe koje redovito dobrovoljno daruju krv su najsigurniji izvor krvi jer se time smanjuje rizik od infekcija koje se prenose transfuzijom (HIV i hepatitis).

Krv je naš organ, kao što su to bubrezi ili jetra. Organizam odrasla čovjeka sadrži 4,5 do 5,5 l krvi. Osnovna funkcija krvi je opskrba tkiva kisikom i hranjivim tvarima te odstranjivanje ugljičnog dioksida i svih metaboličkih produkata. Krv, odnosno krvne stanice, proizvodi koštana srž. Sastoji se od krvnih stanica (eritrociti, trombociti i leukociti) i krvne plazme, koja čini tekući dio krvi i sastoji se od vode, ugljikohidrata, masti, bjelančevina, hormona, minerala i vitamina.

Dobrovoljni darivatelj krvi je svaka zdrava osoba koja daje krv, plazmu ili druge sastojke krvi dobrovoljno te ne dobiva zauzvrat niti novac niti neki drugi oblik plaćanja koji bi bio zamjena za novac. Samo zdrava osoba može biti darivatelj krvi. Muškarci mogu dati krv do četiri puta godišnje s razmakom između davanja od tri mjeseca, dok žene mogu dati krv do tri puta godišnje s razmakom između davanja od četiri mjeseca.

Krv nije moguće proizvesti na umjetan način. Jedini izvor je čovjek - darivatelj krvi. Kada nam zatreba krv, svi smo ovisni o dobrovoljnim darivateljima krvi. S druge strane, svatko od nas može spasiti nečiji život uz samo jedan utrošeni sat vlastitog vremena, objavila je Pliva.