2. travnja
Svjetski dan svjesnosti o autizmu - Napredak u prepoznavanju visokofunkcionalnog autizma
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Danas, 2. travnja, Svjetski je dan svjesnosti o autizmu, prema odluci Ujedinjenih naroda 2008. godine.
Obilježavanjem ovoga dana nastoji se podignuti svijest i potaknuti na razumijevanje, prihvaćanje i inkluziju osoba s autizmom.
Poremećaj iz spektra autizma (PSA) je neurorazvojni poremećaj kojeg karakteriziraju teškoće u socijalnoj komunikaciji, odnosno interakciji, te ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja, interesa i aktivnosti.
Pročitajte još
Zašto se govori o "spektru autizma"? Zato što simptomi mogu varirati u svom opsegu i pojavnosti od osobe do osobe, pa tako dvije osobe s poremećajem iz istog spektra mogu biti potpuno različite po svome funkcioniranju i sposobnostima.
Recimo, govor može varirati od potpune nerazvijenosti do rečeničnog iskaza, ili očni kontakt može u potpunosti izostati ili kod drugoga može doći do njegove uspostave. Također neka djeca i osobe s autizmom mogu pokazivati privrženost, empatiju i emocionalno toplinu, dok se kod drugih neće razviti.
Jedna od karakteristika kod osoba sa PSA su i ponavljajuće rutine koje također mogu biti u različitim rasponima zastupljene, pa će tako neke osobe imati male rutine koje se mogu lako prekinuti, a neki će biti potpuno zaokupljeni rutinama i ponavljajućim ponašanjima.
Je li se povećao broj osoba s poteškoćama iz spektra autizma?
Tatjana Vasilj Zelić, edukacijski rehabilitator, za podcast Rastući s djecom komentirala je primjećuje li porast kada govorimo o dijagnosticiranju autističnog spektra, te otkrila kako ne vidi značajan i uočljiv skok u praksi, no primjetna je bolja dijagnostika i sve veći broj stručnjaka koji se bave poteškoćama, pa ih onda lakše i uoče.
"Sve bolje i bolje se može detektirati visokofunkcionalni dio spektra. Prije je prevladavao stav u javnosti da kad nekom kažete "autizam", odmah pomisli na dijete koje ne govori, koje nikako ne uspostavlja kontakt očima, koje je emocionalno hladno, koje ne uspostavlja nikakve socijalne veze, privrženost i sl. To je taj dio spektra koji je vrlo lako uočljiv i laicima. Međutim, mi smo danas u stanju sa svim dijagnostičkim alatima, edukacijama, novim spoznajama, u stanju prepoznati i taj visokofunkcionalni dio spektra, gdje imate dijete koje govori, ima privržen odnos sa svojim roditeljima, braćom i sestrama, ali se i dalje mogu prepoznati neki elementi autizma, da recimo vas neće gledati u oči ili s vama komunicirati", objašnjava Vasilj Zelić.
Kao i kod ostalih poteškoća, ključ za najbolji mogući ishod je u ranoj intervenciji, stoga roditelje poziva da ne čekaju potražiti pomoć stručnjaka, ako primijete da s njihovim djetetom nešto nije u redu.
Kako zajednica može pomoći?
Još od najranijeg uzrasta, dobro je dijete uključiti u predškolske i školske obrazovne modele koji su primjereni djetetovim sposobnostima i funkcioniranju, a društvo bi trebalo omogućiti i pristup sportskim, glazbenim, umjetničkim i drugim aktivnostima u zajednici, kao i osnovati terapijske grupe podrške za obitelj. Uz to, potrebno je razviti model zapošljavanja i samostalnog stanovanja za osobe s poremećajem iz autističnog spektra, također u skladu s njihovim sposobnostima.
Autistične osobe često su izložene stigmi i diskriminaciji, uključujući nepravedno uskraćivanje zdravstvene njege, obrazovanja i prilika da se angažiraju i sudjeluju u svojim zajednicama. Stoga je važno da se društvo prvenstveno dodatno educira, što će na koncu dovesti do boljeg razumijevanja, empatije i prihvaćanja.