Svjetski dan zdravlja: Pandemija zamaskirala druge probleme s kojima se susrećemo

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Od 1950. godine, pod pokroviteljstvom svjetske zdravstvene organizacije, na današnji se dan obilježava Svjetski dan zdravlja. Ove godine je to pod sloganom „Izgradnja pravednijeg, zdravijeg svijeta“.

U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji ističu kako je krajnji cilj angažmana ove organizacije da svi ljudi imaju pristup osnovnim zdravstvenim uslugama bez obzira na socijalni status, no sam slogan ukazuje da je neravnopravnost i te kako vidljiva, i na globalnoj i na regionalnoj razini.

Pandemija Covida-19, najveća zdravstvena kriza u svijetu, dodatno je istaknula činjenicu da neki ljudi mogu živjeti zdravije i imati bolji pristup zdravstvenim uslugama od drugih.

U Bosni i Hercegovini je pak činjenica da je pandemija zamaskirala sve druge zdravstvene probleme s kojima se građani susreću, a sve bolesti, koje su ranijih godina bile na vrhu ljestvice, sada su potpuno skliznule iz statistika i evidencija.

Korona virus je nepravedno utjecao na neke ljude, pogoršavajući već postojeće nejednakosti u zdravstvu i dobrobiti unutar, kao i između zemalja, priopćila je Svjetska zdravstvena organizacija.

Povodom Svjetskog dan zdravlja, SZO podsjeća da su unutar zemalja, bolest i smrt od korona virusa bile veće među grupama koje su diskriminirane, siromašne, socijalno isključene i u lošim su svakodnevnim životnim i radnim uvjetima, uključujući humanitarne krize.

Procjenjuje se da je pandemija prošle godine dovela između 119 i 124 milijuna ljudi u ekstremno siromaštvo. Postoje i uvjerljivi dokazi da je to povećalo rodne razlike u zaposlenosti, tako što su žene u posljednjih 12 mjeseci ostajale bez posla više nego muškarci.

SZO podsjeća da cjepiva same neće prevladati korona virus i da je i dalje važna roba poput medicinskog kisika i osobne zaštitne opreme, kao i pouzdani dijagnostički testovi i lijekovi.

''Barem polovina svjetske populacije još nema pristup osnovnim zdravstvenim uslugama. Više od 800 milijuna ljudi troši najmanje deset posto prihoda svog domaćinstva na zdravstvenu zaštitu, a iz džepa svake godine gotovo 100 milijuna ljudi dovodi u siromaštvo'', navela je ta organizacija UN.

Mnoge zemlje, kako se navodi, suočavaju se s izazovima u nalaženju resursa za konkretnu akciju, pa će biti od vitalne važnosti osigurati da investicije imaju najveći utjecaj na one kojima je najpotrebnije i da zajednice u nepovoljnom položaju budu uključene u planiranje i primjenu tih programa.

SZO navodi i da je potrebno izgraditi sigurne, zdrave i inkluzivne četvrti i ojačati sisteme podataka i zdravstvenih informacija.