Toksična pozitivnost predstavlja rizik za mentalno zdravlje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Imate loš dan? Potišteni ste, depresivni ili negativni? Ljudi bi vas mogli savjetovati da se oraspoložite, fokusirate na pozitivno i koncentrirate na vedriju stranu, no dio stručnjaka to naziva toksičnom pozitivnošću.

Većina ljudi ima dobro znanje o pozitivnim emocijama i kako njima upravljati, rekla je Dorothee Salchow, predavačica Njemačkog društva za pozitivnu psihologiju (DGPP).

Negativne emocije često su zanemarene

Ona je navela deset pozitivnih emocija: zadovoljstvo, inspiracija, radost, spokoj, samopouzdanje, ponos, interes za svijet, zahvalnost, ljubav i privrženost.

No, ističe Salchow, negativne emocije često su zanemarene, iako je važno dopuštati cijeli raspon osjećaja.

Pri objašnjavanju ona se koristi slikom: Ako potisnete svoje negativne osjećaje, oni se upute u podrum i tamo rade na svojoj snazi. U nekom trenutku se vrate snažniji, javlja Zimo.

Još jedna analogija su negativni osjećaji poput lopte koja je gurnuta ispod vode – u jednom trenutku ona snažno iskoči van. Ako ih pokušate potisnuti stvara se začarani krug u kojoj postaju sve snažniji.

Neprestano potiskivanje - neprestani stres

Profesorica Astrid Schuetz sličnog je stava. Ona je voditeljica odjela za psihologiju osobnosti i dijagnostiku na sveučilištu u Bambergu.

Ako nekome kažete da ne razmišlja o ružičastom slonu, on neće razmišljati ni o čemu drugom, rekla je. Isto je s negativnim emocijama.

Neprestano potiskivanje predstavlja i neprestani stres.

Kognitivno ste u potpunosti energetski nabijeni. U ekstremnim slučajevima možete mentalno izgorjeti.

"Negativnost je dio svega"

Neugodni osjećaji su vrlo važni i iz drugog razloga: Negativnost je jednostavno dio svega. Ne bismo mogli uživati u pozitivnom ako ne bi bilo kontrasta negativnom, objašnjava Schuetz.

Negativne emocije su više od od kontrasta lijepome: One nam daju važne signale da nešto nije u redu, dodaje profesorica.

Kroz evoluciju čovječanstva osjećaji poput straha, bijesa, tuge i srama štitili su ljude, rekla je Salchow. Sram nas štiti od društvene izopćenosti, strah od opasnosti. Bijes je signal nepravde ili kršenja važnih vrijednosti i znak da se moramo zauzeti za sebe.

Naš mozak neprestano traži nešto što nije u redu ili čak opasno. To je osiguravalo ljudski opstanak.

Umjerenost u nošenju s emocijama

Danas nam ta zaštita više nije toliko potrebna, no negativne emocije i dalje su korisne: one pružaju važne znakove da je nešto bitno pod prijetnjom.

Primjerice, ljutimo se na partnera jer nam je u interesu da naša veza funkcionira. Stoga treba obratiti pozornost i na loš osjećaj, no ne i previše kako nas negativnost ne bi preplavila.

Salchow objašnjava kako puno snažnije percipiramo negativne emocije, zbog čega nam je za emocionalnu ravnotežu potreban omjer jedan na tri – tri pozitivne emocije u odnosu na jednu negativnu.

Slušate savjete s društvenih mreža? Nemojte

Situacija na mrežama poput Instagrama je potpuno suprotna: sretni ljudi, odlična iskustva, savršeni domovi – korisnici prikazuju samo svoje najbolje strane, a riječ je ipak samo o isječcima njihovih života.

Društvene mreže djeluju kao pojačalo fenomena poput toksične pozitivnosti, rekla je Schütz.

Zbog toga je još važnije osigurati dobru ravnotežu negativnog i pozitivnog offline. No kako se to može postići?

Iako taj termin zvuči pomalo otrcano – 'mindfullness' pomaže pri radu na svim osjećajima.

Živite u trenutku, primjećujte: Kako je trenutno?, objašnjava Schütz.

Prihvatite svoje osjećaje, čak i negativne, no nemojte se zadržavati na lošim trenucima. I uvijek djelujte prema onim pozitivnima, zaključuje.