U BiH zbog zagađenog zraka godišnje umre najmanje 3.300 ljudi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina spada u zemlje sa najzagađenijim zrakom na svijetu, a taj problem svake godine uzrokuje smrt najmanje 3.300 ljudi, pokazuju podaci Svjetske banke i Svjetske zdravstvene organizacije.

Za borbu protiv alarmantne zagađenosti zraka Svjetska banka je prošle godine odobrila Bosni i Hercegovini zajam od 50 milijuna dolara.

Bolesna djeca

Prema podacima UNICEF-a, 20 posto djece u Bosni i Hercegovini pati od respiratornih problema zbog lošeg kvaliteta zraka - od astme do kroničnih respiratornih bolesti u školskom uzrastu, od sedme do 10. godine.

Izloženost visokim koncentracijama čestica PM2.5 u prvim godinama života može da uspori razvoj pluća i da dovede do njihovog smanjenog kapaciteta.

Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije i specijaliziranog portala AirVisual, u glavnom gradu Sarajevu je 2022. godine bilo više od 120 dana sa prekoračenim preporučenim graničnim vrijednostima čestica PM2.5, a zimi je koncentracija tih čestica često i deset puta veća od dozvoljene, piše BHRT.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da zagađen zrak smanjuje životni vijek djece u Bosni i Hercegovini za jednu do dvije godine, ako su mu dugotrajno izložena.

U svijetu je u odnosu na broj stanovnika BiH treća zemlja po smrtnosti zbog zagađenja zraka, iza Indije i Bangladeša. Centri zagađenosti su Tuzla, Zenica i Sarajevo zbog zastarjelih industrijskih pogona i intenzivnog korišćenja uglja za grijanje.

Tuzlanska termoelektrana emitira više od 50.000 tona sumpor-dioksida godišnje, što je više od emisije svih termoelektrana u zemljama EU zajedno.

Kako spriječiti zagađenje zraka?

Zagađen zrak dovodi i do kardiovaskularnih bolesti, problema u neurološkom razvoju i do povećanog rizika od karcinoma. Ako Bosna i Herecgovina ne poduzme hitne mjere, predviđa se da će do 2030. godine broj smrti zbog zagađenog zraka porasti na 4.000 godišnje.

Razvoj bolesti zbog zagađenosti zraka može da se spriječi smanjenjem upotrebe uglja za grijanje u domaćinstvima, povećanjem zelenih površina u urbanim sredinama, poboljšanjem javnog prevoza i prelaskom na čiste izvore energije, kao i filtracijom zraka u školama i vrtićima.