U HNŽ-u ne postoji nikakav javni registar slijepih i slabovidnih osoba
Tako da se ne može sa sigurnošću govoriti o točnom broju slijepih i slabovidnih osoba.

U HNŽ-u ne postoji nikakav javni registar slijepih i slabovidnih osoba

Lifestyle / Zdravlje | 15. 10. 2022. u 10:08 Bljesak.info / Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Hercegovačko neretvanskoj županiji (HNŽ) živi oko 150 osoba sa oštećenjem vida, a njihova svakodnevica obilježena je, nažalost, poteškoćama u obrazovanju, zapošljavanju, rehabilitaciji, pristupačnosti okruženja, socijalizaciji, informiranjima, rekao je Feni predsjednik Udruge slijepih osoba HNŽ-a Zdravko Cigić.

U HNŽ-u ne postoji nikakav javni registar slijepih i slabovidnih osoba, tako da se ne može sa sigurnošću govoriti o točnom broju slijepih i slabovidnih osoba.

Cigić ističe kako ova udruga okuplja slijepe osobe te pokušava svojim djelovanjem poboljšati položaj slijepih, jer je poznato da je sljepoća jedan od najtežih oblika invaliditeta.

Upozorava kako se slijepe osobe susreću s mnogobrojnim preprekama i potrebama u svim segmentima društva počevši od obrazovanja, zapošljavanja, rehabilitacije, pristupačnosti okruženja, socijalizacija, informiranja i slično.

Foto: Anadolija / Sljepoća jedan od najtežih oblika invaliditeta

Udruge pokušavaju poboljšati položaj slijepih osoba

Udruge koje okupljaju slijepe osobe, navodi dalje, pokušavaju svojim djelovanjem poboljšati položaj slijepih osoba svojim programima i projektima.

- Najveći problem naše i drugih udruga slijepih osoba je što nositelji vlasti i donosioci odluka od značaja za slijepe osobe ne prepoznaju značaj i ulogu ovih organizacija i kao takve, u većini slučajeva, ne pružaju izravnu potporu i podršku redovnim programskim aktivnostima udruge kroz financiranje redovnog rada i djelovanja ovih udruga – kazao je predsjednik Udruge slijepih osoba HNŽ-a.

Udruge zbog toga, objašnjava, nisu u mogućnosti razviti kapacitete i sustave podrške slijepim osobama na području djelovanja ovih organizacija.

- Udruge ulažu puno vremena i napora iznalazeći načine financiranja osnovnih troškova svog djelovanja umjesto da se iste snage i kapacitete usmjere na svoje članove i korisnike - ustvrdio Cigić.

Ističe kako je sljepoća oblik hendikepa u kojem je slijepim osobama nužna pomoć i njega od strane drugih osoba.

- Trenutačna socijalna davanja koje ostvaruju ove osobe su krajnje nedostatna da možemo govoriti socijalnoj sigurnosti slijepih osoba. To je još više izraženije u trenutačnim uvjetima kada se troškovi života gotovo svakodnevno povećavaju. Slijepe osobe bez potpore svoje obitelji i najbližih teško da mogu osigurati normalne životne uvjete. Zapošljavanje slijepih osoba pored postojećih sustava podrške je značajno otežano, jer poslodavci nisu zainteresirani za zapošljavanje ove kategorije OSI gledajući na hendikep kao ograničenje. Nažalost, i rehabilitacija slijepih osoba je otežana jer gotovo da se ne provodi nikakvi programi rehabilitacije slijepih koji će omogućiti i olakšati slijepim osobama svakodnevne prepreke s kojima se susreću – naglašava Cigić.

Asistivne tehnologije

Po njegovim riječima, asistivnim tehnologijama se u zadnje vrijeme puno toga postiže kada je riječ o kvalitetni života slijepih osoba.

- Danas sve više slijepe osobe se koriste, u granicama svojim mogućnosti, tehnologijama koji nam čine život lakšim i jednostavnijim. Nažalost, ove tehnologije kao i pomagala koja koriste slijepe osobe su često nedostupne slijepim osobama zbog cijena, koje su i višestruko skuplje u odnosu na svakodnevna pomagala koja ljudi bez hendikepa koriste u svakodnevnom životu – pojasnio je predsjednik Udruge.

Govoreći o problemima diskriminacije, Cigić je rekao kako udruga, kao i same slijepe osobe, jako puno truda troše na razbijanje predrasuda u drugima, pokušavajući da dokažu da sa svojim hendikepom slijepe osobe mogu dati svoj doprinos u društvu i da mogu biti ravnopravni s drugima.

- Svjesni smo da se trud i volja uvijek na kraju isplate, pa se nadamo da će se s vremenom mijenjati takav stav društva prema ovoj kategoriji osoba s invaliditetom - kazao je Cigić.

Simbolično obilježavanje Svjetskog dana bijelog štapa

Svjetski dan bijelog štapa, Udruga će obilježiti simbolično kroz sudjelovanje u tribinama i radionicama koje se povodom ovog dana organiziraju u školama i sveučilištima u HNŽ-u.

Osim toga, povodom ovog dana Udruga planira organizirati kazališnu predstavu Dramskog studija slijepih i slabovidnih "Novi život" iz Zagreba koji planira izvesti kazališni uradak "Bijeli klaun".

Iz Udruge se nadaju da će uz pomoć donatora uspjeti organizirati ovaj kulturni događaj kako bi pokazali da slijepe osobe mogu demonstrirati svoje umijeće i na kazališnim daskama.

Inače, svake godine, 15. listopada, obilježava se Međunarodni dan bijelog štapa s ciljem upoznavanja javnosti sa svakodnevnim izazovima slijepih osoba te podizanja svijesti o važnosti njihova ravnopravnog uključivanja u svakodnevne društvene aktivnosti.

Kopirati
Drag cursor here to close