U SKB Mostar nema teških slučajeva zaraze streptokokom

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dok broj zaraženih streptokokom u Europi i susjednoj Hrvatskoj raste, u Klinici za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar tijekom zadnjih mjeseci, u hladnijem dijelu godine, zabilježen je uobičajen broj bolesnika sa streptokoknom etiologijom bolesti.

Iako je u Hrvatskoj u protekla dva tjedna zbog te bakterije preminulo pet osoba, što je najviše u posljednjih sedam godina, predstojnica Klinike za infektivne bolesti SKB-a Mostar prof. dr. sc. Jadranka Nikolić Feni je kazala kako u ovoj bolnici do sada nije bilo teških, invazivnih formi bolesti.

Kako se prenosi

"Najčešće se streptokokne infekcije prezentiraju kao upala grla, šarlah, upala srednjeg uha i upala pluća. Može se javiti i infekcija kože i mekih česti, kao što je crveni vjetar. Invazivna streptokokna bolest se može klinički manifestirati kao teška upala pluća, mozga, zglobova, kosti, srčanih zalistaka ili kao sepsa", pojasnila je Nikolić.

Dodaje kako se dijagnoza bolesti temelji na kliničkoj slici i mikrobiološkoj potvrdi uzročnika te kako je izvor bolesti jedino čovjek.

"Bolest se prenosi kapljičnim putem ili direktnim, bliskim kontaktom s oboljelim ili kliconošom. Iz tog razloga se infekcija često pojavljuje u uskom krugu obitelji, školama ili vrtiću. Mogući put prijenosa je preko ruku te vrlo rijetko indirektnim putem preko zaraženih površina", naglasila je ona.

Podvukla je kako je streptokokna angina (upala grla) česta infekcija u djece dobi od 5 do 15 godina.

Simptomi

"Simptomi streptokokne angine su nagli početak s pojavom izrazito povišene tjelesne temperature, intenzivna grlobolja i otežano gutanje te povećani i bolni limfni čvorovi vrata, a u djece je često povraćanje, mučnina i bol u trbuhu. Upala grla je česta infekcija i najvažnije je razlikovati virusnu upalu grla od streptokokne, kako bi se izbjegla nepotrebna primjena antibiotika", ustvrdila je ona.

Nikolić dalje pojašnjava kako je šarlah (scarlatina) streptokokna bolest obilježena povišenom tjelesnom temperaturom, gnojnom upalom grla i pojavom osipa, a najčešće obolijevaju djeca od 2 do 10 godina, češće u jesenskim i zimskim mjesecima.

"Crveni vjetar (erizipel) je streptokokna infekcija površnih slojeva kože. Rizična skupina za obolijevanje su djeca u dobi od 2 do 6 godina i odrasle osobe starije od 60 godina s pridruženim kroničnim bolestima. Bolest karakterizira nagli početak bolesti s povišenom tjelesnom temperaturom, praćenom zimicom i treskavicom, malaksalost te pojava oštro ograničenog otoka i crvenila kože, najčešće na donjim ekstremitetima", poručila je Nikolić.

Na kraju je naglasila kako preventivne mjere uključuju redovito pranje ruku, dezinfekciju igračaka i drugih površina, kihanje ili kašljanje u maramicu koju odmah treba odložiti u otpad te nakon toga pravilno oprati ruke, izbjegavati dodirivanje lica, usta ili očiju rukama te prekrivanje oštećenja kože koja mogu biti ulazno mjesto infekcije.

"Sigurno je i da je nošenje respiratorne maske i pojačane higijenske mjere tijekom pandemijske pojave covida-19 infekcije utjecalo na manju pojavnost streptokoknih infekcija u proteklom razdoblju", zaključila je predstojnica Klinike za infektivne bolesti SKB-a Mostar Jadranka Nikolić.