Mentalno zdravlje
Usvojen Prednacrt zakona o psihološkoj djelatnosti
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Na prijedlog Ministarstva rada i socijalne politike Vlada Federacije BiH na sjednici održanoj u četvrtak usvojila je Prednacrt zakona o psihološkoj djelatnosti u Federaciji BiH.
Osim društvene potrebe da se ova oblast, vrlo bitna za mentalno zdravlje stanovništva, napokon zakonski regulira, Ministarstvo se u izradi Prednacrta zakona vodilo i Zaključkom Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, od 2. prosinca 2020. godine, kojim je Vlada Federacije zadužena da zakon pripremi i uputi ga u parlamentarnu proceduru.
Ministarstvo je tako sačinilo radnu verziju zakona, provelo proces javnih konsultacija, te pribavilo mišljenja nadležnih federalnih i kantonalnih institucija.
Cilj zakona je da se na sistematičan način uredi psihološka djelatnost u Federaciji BiH.
Ovim zakonom se utvrđuje pravo na samostalno obavljanje poslova u struci, pripravnički staž, stručni ispit i izdavanje licence, prava i obaveze psihologa i korisnika psiholoških usluga, način obavljanja psihološke djelatnosti, organiziranje komore psihologa, te nadzor nad obavljanjem psihološke djelatnosti kao djelatnosti od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine.
''Brojni su razlozi za reguliranje psihološke djelatnosti u FBiH. Najprije, tu je potreba da se osigura kvaliteta psiholoških usluga, zatim da se zaštiti javna politika socijalne zaštite, da se zaštite djeca, javno zdravlje i sigurnost korisnika usluga, odnosno osiguranje dostupnih, blagovremenih, sigurnih i kvalitetnih usluga psihologa svim kategorijama građana koji takve usluge trebaju''.
Rad psihologa i psihologija kao nauka imaju direktan utjecaj na mentalno zdravlje i kvalitet života ljudi, obitelji i šire društvene zajednice, pogotovo u složenijim postratnim okolnostima i vremenima kroz koje prolazi Bosna i Hercegovina kao društvo.
Psihološka procjena, odnosno dijagnostika, je temelj psihološke djelatnosti na kojemu počiva utvrđivanje psihičkih, intelektualnih, kognitivnih, emocionalnih, psihomotoričkih, psihosocijalnih i drugih potencijala pojedinaca i grupa u svrhu objašnjavanja i predviđanja njihovog ponašanja, pronalaženja uzroka nedjelotvornosti ili poremećaja, te planiranja i provedbe psiholoških tretmana.
Obzirom da ova djelatnost trenutno u Federaciji nije zakonski regulirana to se u praksi događa da dijagnostiku rade nestručne osobe što može dovesti u opasnost osobe kojima je potreban stručni psihološki, psihijatrijski i psihoterapijski tretman - potencijalno suicidalne i psihotične osobe, osobe s poteškoćama u razvoju, osobe s profesionalnim oboljenjima i slično.
''To je, između ostalog, još jedan od bitnih razloga zašto je Ministarstvo pripremilo Prednacrt zakona o psihološkoj djelatnosti kojim će se ova oblast precizno zakonski urediti'', rekao je povodom usvajanja Zakona zamjenik premijera i federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača.