Kako znati jeste li u deficitu vitamina D i kako ga uzimati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Istraživanja pokazuju da visoki status vitamin D može pomoći u smanjenju rizika virusnih epidemija te održati imunitet, snagu mišića i gustoću kostiju, dok se niske koncentracije vitamina D vežu uz maligne, kardiovaskularne, autoimune i neurološke bolesti te kronične respiratorne bolesti, dijabetes i hipertenziju.

Upravo se ove bolesti povezuju s najvećim brojem smrtnih ishoda među oboljelima od COVID-19. Stoga je jedna od preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od listopada konzumirati dodatke prehrani s vitaminom D. No, što još morate znati o ovom vitaminu?

Kako znati postoji li deficit vitamina D?

Studije objavljene u The Journal of Alimentary Pharmacology and Therapeutics pokazuju da gotovo 50% populacije ima nedostatnu koncentraciju vitamina D u krvi, posebice tijekom zime i ako žive sjeverno od 35. paralele. Nedovoljne količine vitamina D mogu predstaviti javnozdravstveni problem, koji se može korigirati odgovarajućom prehranom i suplementacijom vitamina D. Rizične skupine u pandemiji COVID-19 su osobe starije dobi i polimorbidni bolesnici, upravo one skupine u kojih se ujedno bilježe niske vrijednosti vitamina D u krvi. Vitamin D predstavlja kariku u lancu kompleksnih čimbenika koji doprinose imunosnom odgovoru te je stoga održavanje optimalnog statusa vitamina D u krvi strategija koja potencijalno može doprinijeti obrani od infekcija respiratornog sustava, posebice u starijih osoba i bolesnika s komorbiditetima, napominju iz HZJZ-a. Najbolje je napraviti krvne testove kako bismo sa sigurnošću znali koliki je deficit i ima li ga.

Kako ga je najbolje uzimati i možemo li se “predozirati” vitaminom D?

Budući da vitamin D pripada grupi vitamina topivih u mastima, EFSA je provela znanstvenu evaluaciju te preporučuje unos od 600 IJ (15 µg) dnevno za zdrave osobe, a kao maksimalno dopušteni dnevni unos za zdrave osobe navodi se 4000 IJ (100 µg) dnevno. Prema hrvatskim Smjernicama za prevenciju, prepoznavanje i liječenje nedostatka vitamina D u odraslih, osobama starije dobi preporučuje se veći dnevni unos u količini od 800 IJ (20 µg), a kod verificiranog deficita primjenjuju se povećane doze, pod nadzorom liječnika u ograničenom vremenskom razdoblju, ističe dr. sc. Lea Pollak, dipl. ing. iz HZJZ-a.

Gdje pronaći vitamin D?

Preporuka za opskrbljivanje organizma vitaminom D je boravak na otvorenom te izlaganje Sunčevoj svjetlosti. No tijekom zimskih mjeseci potrebno je unositi vitamin D iz izvora hrane, kao što su primjerice ulja jetre bakalara i drugih masnih riba, zatim tuna, srdela, skuša, bakalar, losos, plodovi mora (masne ribe i riblja ulja osiguravaju 15-25% ukupnog unosa), shiitake gljive, jetra te žumanjak (osiguravaju 11-13% ukupnog unosa). Sljedeći izvori unosa vitamina D su konzumacija dodataka prehrani i obogaćene hrane.

U skandinavskim zemljama nedostatak vitamina D pokriva se konzumacijom kruha obogaćenog UV tretiranim kvascem, u kojem se potom stvara određena količina vitamina D. Na isti način – tretiranjem gljiva UV svjetlošću i stvaranjem preporučene dnevne doze vitamina D, nadoknađuje se nedostatak kod potrošača Velike Britanije.

Može li vitamin D osnažiti tijelo za borbu protiv virusnih respiratornih infekcija, gripe i infekcije virusom SARS-CoV-2?

Na ovo pitanje nema jednoznačnog da/ne odgovora, objašnjava prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, klinička nutricionistica, i zaključuje: Još uvijek nema dovoljno znanstvenih studija koje pokazuju da je nadomjesna primjena vitamina D učinkovita strategija prevencije i terapije virusnih infekcija. Ipak, uzmemo li u obzir sve dosadašnje spoznaje i činjenice, čini se da dodatna primjena vitamina D ima smisla, posebice u rizičnim skupinama poput osoba starije dobi i kroničnih bolesnika te osoba koje se ne izlažu Sunčevoj svjetlosti. Osim u svrhu prevencije, primjena vitamina D može biti korisna i za smanjenje stope smrtnosti od virusnih respiratornih infekcija, moguće uključujući i COVID-19. Vitamin D jedna je karika u nizu, a odgovorno ponašanje i jačanje imunosnog sustava prehranom te pametnim odabirom dodataka prehrani može doprinijeti obrani od virusa.