Vremeplov: I prije 17 godina strahovali smo od smrtonosne zagonetke

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Početkom novog milenija brujali su su mediji o epidemiji koja je harala svijeto. Točno prije 17 godina, 7. travnja 2003. godine na portalu Bljesak.info objavljen je tekst ''SARS - smrtonosna zagonetka''.

I tada je svijet, baš kao i danas, strahovao od novog virusa i tražili su se odgovori na bezbroj pitanja. I tada je bilo malo odgovora. Znalo se da je virus krenuo iz Kine, da su simptomi banalni i da virus mutira samo za nekoliko dana.

U cijelosti prenosimo tekst iz 2003. o SARS-u:

Engleski medicinski pojam za teško akutno oboljenje dišnog sustava - Severe Acute Respiratory Syndrome ili skraćeno, SARS postala je još jedna bolest koja u današnjim uvjetima globalne komunukacije ugrožava čitav planet.

Kina popustila

Do sada je već odnjela 75 žrtava širom svijeta, bolest je zabilježena u 35 država a Svjetska zdravstvena organizacija definitivno je utvrdila kako SARS potječe s juga Kine. Ali upravo ta država veoma nevoljko svjetskoj javnosti daje točne i najnovije podatke koliko je ta bolest raširena.

Narodna Republika Kina je tek danas popustila pred autoritetom Svjetske zdravstvene organizacije: objavila je kako je samo tamo već umrlo 43 ljudi kojima treba dodati još 16 smrtnih slučajeva u posebnoj zoni Kine i bivšoj krunskoj koloniji, Hong-Kongu - što je znatno više od dosadašnjih podataka jer su i podaci s kojima se do sada baratalo zapravo bili stari tjednima. Povrh toga priznala je da bolest nije zahvatila samo tri pokrajne na jugu i jugoistoku zemlje - time da je žarište po svemu sudeći pokrajna Kanton, nego da su se neki od 1190 slučajeva u Kini pojavili i u još tri pokrajne.

Nema lijeka

Bolest zapravo počinje banalnim simptomima koji mogu značiti i najobičniju gripu: visoka temperatura, suhi kašalj, kratak dah i smetnje pri disanju. Njih mogu pratiti i glavobolja, ukočenost mišića, gubitak apetita, proljev i smušenost. Primjećeno je da i rengenske snimke prsnog koša kod tih bolesnika pokazuju slične patološke promjene kao i kod upale pluća - iako se kod "obične" upale radi o bakteriji. Kod SARS-a je uzročnik virus - i u tome je najveći problem.

Jer protiv virusnih oboljenja često nema direktnog lijeka. Kod SARS-a se obično propisuje Ribavirin ali više da pomogne organizmu da samo izađe sa njim na kraj. Sjetimo se samo toplog čaja, mirovanja i aspirina kada nas savlada gripa, a uzročnik gripe je iz iste obitelji virusa - takozvanih "corona" virusa kao i uzročnik SARS-a. WHO je gotovo potpuno siguran da je izvorište u kineskoj pokrajni Kanton i da je to virus koji je prvotno napadao životinje ali je sad počeo prijetiti i ljudima - uzgred niti prvi niti, na žalost posljednji.

Jer liječenje ili cjepivo protiv gripe i jest tako teško pronaći jer virus može mutirati za samo nekoliko tjedana. No glavno pitanje jest - koliko je ta bolest doista opasna. Doktor Walter Haas iz instituta Robert Koch:

''Oboljenje vodi kod mnogih koji su zaraženi, otprilike kod njih polovice, do vidljivih znakova oboljenja. Svaki deseti oboljeli prolazi kroz osobito teške oblike bolesti i to onda u cetri od 100 slučajeva oboljenja, može dovesti do smrti."

Širenje virusa

Iako su prvi slučajevi zabilježeni tek krajem prošle godine, užurbano se pokušavaju utvrditi pravilnosti. Bernhard Fleischer, direktor zaraznog instituta u Hamburgu ipak upozorava da nema razloga za paniku.

''Do sada nema nikakvih indicija da se virus SARS-a lako širi među stanovništvom. Osim toga, izgleda - to je tek prvi dojam - da se infekcija širi tek kada je pacijent već bolestan, dakle kad već pokazuje simptome. To ukazuje da se on ne može brzo širiti."

Štoviše, nije isključeno da su se neki kineski slučajevi zarazili dok su ležali u bolnici. I to je nešto što su stručnjaci WHO-a tek sada dobili dozvolu uopće istražiti u južnim provincijama - da li se SARS širi kapljičnom infekcijom - kašljanjem, a Corona virusi obično su opasni i oko šest sati nakon što napuste tijelo - na primjer na predmetima kao što su rukohvati, telefonske slušalice i slično.

Ali zapravo se ne zna pouzdano da li su ti virusi možda sposobni širiti se samo zrakom - što bi bilo kud i kamo opasnije, a kod prvog slučaja SARS-a u Njemačkoj zabilježena je znatna količina virusa u pacjentovoj stolici - što pak ukazuje da bi se bolest mogla širiti zagađenom vodom. Uopće, zna se veoma malo i utoliko je strah veći:

''Mnogo ljudi se veoma, veoma boji'', izjavio je jedan prolaznik kineskog porijekla u Torontu, u Kanadi. Jer i tamo su zabilježena 4 smrtna slučaja, u bolnice je zabranjena posjeta i nitko zapravo ne zna, kako brzo bolest može dospjeti do bilo kojeg dijela svijeta.

Gospodarske posljedice i redovite dezinfekcije

To je već izazvalo ozbiljne gospodarske posljedice i za zračne kompanije i za tvrtke koje posluju s Dalekim Istokom. Na primjer prognoza rasta u Hong Kongu gdje još malo tko po ulici hoda bez maske za lice - a i izlazi na ulicu samo ako mora, korigirana je sa 2,7 na 2,1 %. Bez ikakve sumnje, to je i razlog iznenadne susretljivosti Pekinga suradnicima Svjetske zdravstvene organizacije. Ali to je i povod novim napetostima Hong Konga i Kineske matice: u bivšoj koloniji se zalažu da opet zatvore pristup njihovom gradu.

Kontrole i redovite dezinfekcije prisutne su i na mnogim svjetskim aeorodromima - ali ipak se mora reći: SARS se niti izdaleka ne može mjeriti s epidemijom, na primjer, velikih boginja. Niti po brzini širenja niti po posljedicama: na primjer prvi dokazani slučaj SARS-a u Njemačkoj, 72-godišnjak koji je bio u Hanoju i Singapuru, samo par dana nakon što se javio liječniku više ne osjeća nikakve tegobe i liječnici ne misle niti da je sposoban više bilo koga zaraziti.