Vrtoglavi iznosi
Zašto rastu cijene lijekova u BiH?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Život u Bosni i Hercegovini dodatno je otežan povećanjem cijena osnovnih namirnica, ali i poskupljenjem lijekova.
Pandemija je uvjetovala veću potražnju, posebno dodataka prehrani i vitamina. Farmaceuti pravdaju povećanje cijena većim nabavnim cijenama. Najveći udar trpe umirovljenici koji su prinuđeni lijekove kupovati bez obzira na cijenu.
Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine radi izračun maksimalnih veleprodajnih cijena lijekova u Bosni i Hercegovini na osnovu Pravilnika o načinu kontrole cijena.
Visinu maloprodajne marže određuju entitetska ministarstva nadležna za poslove zdravlja. Kontrolu cijena lijekova vrši farmaceutski inspektor Agencije i za sada nisu nađene neusklađenosti.
Lijekovi jeftiniji kod susjeda?
"Na razliku u cijeni lijeka koju plaćamo svi mi, kao pacijenti i građani, utiču: niža maloprodajna marža (u Srbiji 12 posto u odnosu na BiH 20 do 25 posto) i niža stopa PDV-a (u Srbiji 10 posto u odnosu na BiH 17 posto)", kazali su iz Agencije za lijekove.
Fondovi zdravstvenih osiguranja na osnovu svojih principa poslovanja mogu ugovarati i priznavati i niže cijene od onih koji se odrede po pravilniku.
"Kao primjer razlike u cijeni, uzeli smo lijek Plavix, koji se koristi kod kardiovaskularnih bolesti. Ovaj lijek u Srbiji košta oko 10 maraka, dok je cijena istog u BiH oko 25 maraka. Cijena zavisi i od dogovora proizvođača i države", istaknula je farmaceutkinja Zdravka Gvožđar.
Pročitajte još
Kako ističe, entitetska ministarstva zdravstva svake godine usvajaju liste lijekova na kojima je propisana cijena. Dolazilo je do poremećaja cijena lijekova koji se izdaju bez recepta, nakon dolaska pandemije.
Nedostatak zaliha
Također, kao jedan od razloga visokih cijena navodi i nedostatak zaliha kod domaćih ljekarni.
"Što se događa kod proizvođača, to mi zaista ne znamo. Mi reagiramo na cijenu koju dobijemo, dodamo maržu i PDV. Mislim da je adresa taj PDV. Nijedna od zemalja okruženja nema PDV na lijekove veći od 10 posto", istaknula je Gvoždar.
Predsjednica Komore magistara farmacije Federacije BiH Zahida Binakaj naglasila je kako su nemogući navodi kako je riječ o slobodnoj procjeni.
"Apsulutno se ne može raditi o slobodnoj procjeni. Imamo vrlo strogu kontrolu u apotekarskom sektoru jer zbog 0,01 feninga inspekcijske službe određuju rigorozne kazne", istaknula je Binakaj.
Tvornice koje rade za srbijansko tržište imaju na području bivše Jugoslavije eminentne kuće koje kontroliraju cijene svojom proizvodnjom.
Za razliku od Srbije, koja preuzimanjem licenci proizvodi većinu lijekova koji zadovoljavaju potrebe tržišta, BiH zadovoljava tek 25 posto od potrebne proizvodnje lijekova.
To je prilika da sve one kuće koje izvoze svoje lijekove u BiH mogu utjecati na više cijene lijekova na našem tržištu, prenosi BHRT.
