Merdžo za Bljesak: Segmenti zaštite intelektualnog vlasništva su ekonomski veoma značajni

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dan otvorenih vrata Instituta za intelektualno vlasništvo, povodom 26. travnja Svjetskog dana intelektualnog vlasništva održao toga dana u prostorijama sjedišta Instituta u Mostaru, te ispostavama u Sarajevu i Banja Luci.

U prostorijama Instituta su zainteresirani mogli saznati koja prava intelektualnog vlasništva (patenti, zaštitni znakovi, industrijski dizajn, autorsko pravo) imaju udjela u poticanju inovacija i kreativnosti.

Pojam intelektualnog vlasništva odnosi se na tvorevine uma kao što su izumi, književna i umjetnička djela, simboli, nazivi, slike te dizajn koji se koristi u industriji.

Ovim povodom u prostorije Instituta stigao je dio učenika iz Internacionalne osnovne škole u Mostaru gdje su se upoznali sa radom ove institucije, a izveden je i mini pokus.

"Svjetski dan intelektualnog vlasništva obilježava se na poticaj Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO - World Intellectual Property Organization) od 2000. godine, a datum obilježavanja 26. travnja odabran je budući da je na taj dan 1970. godine na snagu stupila Konvencija o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo", kazao je za Bljesak.info u kratkom razgovoru ravnatelj Instituta Josip Merdžo.

Prema njegovim riječima Svjetska organizacija svake godine odredi neku temu obilježavanja ovog dana, a ove godine je to uloga žene u tom segmentu, u inovacijama, uz podsjećanje na Mariu Curie (poljska kemičarka i fizičarka, rođena 1867., preminula 1934.).

"Naša uloga na bh. tržištu je da omogućimo reguliranje širokog spektra zaštite intelektualnog vlasništva. Postoje brojne organizacije iz ove sfere, pa su tako predstavnici WIPO-a nedavno boravili u Sarajevu gdje su održali predavanje na Mašinskom fakultetu, ali su se susreli i sa predstavnicima vlasti.

Također, slično predavanje je prije nekoliko dana održano i na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. O autorskim pravima, odnosno intelektualnom vlasništvu se razgovaralo i prošle godine na Fakultetu informacijskih tehnologija Univerziteta 'Džemal Bijedić'", istaknuo je Merdžo.

"Također, jedan od zanimljivijih segmenata je svakako tehnički dio, pogotovu kada je riječ o mobilnim telefonima velikih kompanija poput Samsunga, Huaweija i dr. gdje se radi o velikom broju patenata, sudskih sporova i slično, te se dobit mjeri u milijardama dolara što dovoljno govori koliko je taj segment ekonomski značajan i koliki je njegov potencijal", govori Merdžo.

Intelektualno vlasništvo dijeli se u dvije kategorije: industrijsko vlasništvo, koje obuhvaća izume (patente), žigove, industrijski dizajn, oznake geografskog porijekla, topografije integriranog kola i biljne sorte; autorsko pravo, koje obuhvaća književna i umjetnička djela kao što su romani, pjesme, kazališni komadi, filmovi, glazbena djela, umjetnička djela kao što su crteži, slike, fotografije i skulpture, te arhitektonski dizajn.

Prava srodna autorskom pravu obuhvaćaju prava izvođača na njihove izvedbe, proizvođača fonograma na njihove snimke i radiodifuznih organizacija na njihove radijske i televizijske programe.

Na upit novinara Bljeska kolika je korist za BiH, kada je u pitanju članstvo Instituta u europskoj ili svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasništvo, Merdžo je rekao: "Pojedini projekti financirani od strane međunarodne zajednice su osigurali da se dobiju kvalitetni zakoni, kvalitetni podzakonski akti.
S te strane, kada su u pitanju zakoni, možemo reći da je BiH na jednoj zavidnoj razini i veliki dio zakonskih akata je usuglašen sa europskim zakonima. BiH, po mom mišljenju, ima izravnu korist od članstva ili pridruženog članstva u tim organizacijama".

Kako je ove godine tema uloga žene, pitali smo je li postoje statistički podaci u BiH koliko je žena ili djevojaka kod nas zastupljeno po pitanju prijave zaštite intelektualnog vlasništva: "Nažalost, nitko ne vodi evidenciju o tome je li se žena pojavila kao podnositelj zahtjeva za određenu zaštitu. Ideja Svjetske organizacije je bila da se na globalnoj razini ukaže na značaj žene jer je netko smatrao da je njena uloga zanemarena na oglašavanju.

Tako je Wipo na svojoj stranici objavio više video uradaka gdje se govori o ženama koje su prijavile neke od patenata i tražile su zaštitu od institucija, te kako bi na taj način eventualno zaradile. Na nedavno održanom predavanju u Mostaru čuli smo kako je Kina prošle godine imala milijun i 300 tisuća prijava patenata, samo je pitanje što uopće može biti patent", kazao je Merdžo za Bljesak.info.

Svjetski dan intelektualnog vlasništva obilježava se svake godine 26. travnja s ciljem poticanja na razmišljanje o ulozi intelektualnog vlasništva u promociji inovativnosti i kreativnosti kao značajnog pokretača društvenog razvoja.