ACTA nema šanse da zaživi u Europi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kontroverzni Trgovinski sporazum o suzbijanju piraterije (ACTA), nakon što su ga odbacila tri ključna komiteta Europskog parlamenta, praktično nema šanse da zaživi u Europi.

Komiteti EP-a za pravne poslove, građanske slobode i industriju izjasnili su se prošlog tjedna protiv ACTA uz tvrdnje da bi usvajanje ovog sporazuma zadrlo u privatnost građana EU, na "mala vrata" uvelo cenzuru interneta i loše se odrazilo na pružatelje Internet usluga i mobilne telefonije.

Iako stavovi komiteta nisu obavezujući, ovim je praktično zadat smrtni udarac sporazumu koji su u siječnju 2010. potpisale EU, SAD, Kanada, Švicarska, Australija, Novi Zeland, Koreja i Maroko, a koji je još od tada predmet žestokog spora.

ACTA obavezuje potpisnike da kriminaliziraju sve oblike kršenja autorskih prava - od krivotvorenja poznatih brendova do besplatne razmjene filmova, glazbe i drugih sadržaja putem Interneta.

Upravo su odredbe vezane za internet, u kojima se predviđaju žestoke kazne za sve koji "omogućavaju, potiču ili potpomažu" Internet pirateriju izazvale uzbunu pobornika ljudskih prava.

Ukoliko bi se ove odredbe široko tumačile, tvrde protivnici ACTA, pod udar zakona bi mogli da dođu svi u čijim se kompjuterima ili mobilnim telefonima nađu sadržaji zaštićeni autorskim pravima ako su besplatno skinuti s Interneta.

Pored toga, pružatelji internetskih usluga bi mogli biti primorani da vrše nadzor nad sadržajima koje klijenti razmjenjuju kako ne bi i sami bili optuženi za poticanje ili omogućavanje piraterije.

Iako je 20 članica EU-a ranije potpisalo ACTA-u, većina je, suočena s masovnim prosvjedima, naknadno odlučila da ga ne ratificira, a neke zemlje (Slovenija i Poljska, između ostalih) povukle su potpise.

I konačno, ostaje da se čuje obavezujuće mišljenje Europskog suda pravde, koji već nekoliko mjeseci razmatra da li je ACTA u skladu sa Europskom poveljom o ljudskim pravima i ostalim temeljnim zakonima.

Ukoliko se i sud izjasni negativno, ACTA definitivno odlazi ad acta, a svjetske korporacije morat će da nađu drugi način da zaštite svoje proizvode od krađe i kopiranja, javlja Tanjug.