Aljaska gori: Najtoplije proljeće ikada

Tekst članka se nastavlja ispod banera

ryan Thomas ne želi više voditi " beskorisne razgovore o klimatskim promjenama." Četiri godine radio je kao šef postaje Barrow Atmospheric Baseline Observatory, najsjevernije američke znanstvene postaje. Svako jutro, nakon što je kopao po snijegu do ulaznih vrata njegova ureda, Thomas provjerava preliminarni broj na monitoru ugljičnog dioksida u zvjezdarnici.

Nedavno je u četvrtak bilo gotovo 420 dijelova na milijun - gotovo dvostruko više od globalnog predindustrijskog prosjeka. To je samo jedan broj, rekao je. Ali u njegovu umu nema sumnje o tome što to znači.

Transformacija

Aljaska je usred jednog od najtoplijih proljeća koje je država ikad iskusila - transformacija koja je poremetila živote. Prosječna temperatura u ožujku zabilježena je u Nacionalnoj promatračnici za oceane i atmosferu (NOAA) u Utqiagviku (koja je bila poznata kao Barrow prije 2016., kada je grad glasovao za tradicionalni naziv Inupiaq) bio je 18,6 stupnjeva Celzijusa iznad normale, prenosi Express.hr.

Fairbanks, Aljaska, doživjela je svoje prve uzastopne ožujske dane kada temperatura nikada nije pala ispod nule. Ledene ceste izgrađene na smrznutim vodotocima - vitalno prijevozno sredstvo u državi - postale su slabe i nepouzdane. Najmanje pet osoba umrlo je ovog proljeća nakon pada kroz led koji se rastopio prije nego što se očekivalo. "Klimatske promjene događaju se brže nego što su se ikada prije događale", rekao je Thomas. "Upravo smo usred toga."

Utqiagvik je dostigao dnevne rekordne temperature u 28 od prvih 100 dana ove godine, prema istraživanju Alaska Climate Research Center. Led koji se inače drži uz obalu, puknuo je i otplutao u more. "To je bilo iznenađujuće na ljudski način", dodao je. "Ali ne nužno iznenađujuće na znanstveni način." Zvjezdarnica Barrow nadgleda klimu više od 40 godina. Thomas zna gdje kako se kreću trendovi.

Povijesno tople temperature

Povijesne tople temperature ovog proljeća povezane su s nestajanjem leda na Beringovim i Chukchi morima zapadno od Aljaske. Oba područja postavljaju rekorde ove godine za najnižu količinu leda u ožujku. Toplo vrijeme ugrožava kitolov - stoljetnu tradiciju u Utqiagviku i okolini. Iako se morski led u blizini grada ponovno zamrzava nakon događaja u veljači, mnogi su zabrinuti da li može pružiti stabilnu platformu s koje se može loviti.

Kada se led formira kasnije i topi se ranije, obale ostavljaju ranjive na eroziju od jeseni i proljeća. Obala na Shishmarefu povukla se za više od 100 metara, a grad je glasao da se presele na novo mjesto dalje od mora. Nestabilni led već je odnio život. Dvojica muškaraca umrla su od izlaganja krajem ožujka kada su njihova vozila pala kroz nedovoljno smrznutu rijeku Kuskokwim u blizini Betela.

Ovog tjedna, tri člana obitelji - uključujući i jedanaestogodišnju djevojčicu - poginuli su nakon sudara ledom na putu do malog sela Noatak, do kojeg se može doći samo motornim sanjkama, brodom ili zrakom. Proljetni "raspad", kada se dešava arktičko odmrzavanje, uvijek je opasno vrijeme na Aljasci, piše Washington Post. Ali ove godine je došlo ranije nego obično.

Debljina leda ispod prosjeka

Debljina leda ove zime bila je ispod prosjeka na rijekama diljem države, prema Nacionalnoj meteorološkoj službi.

Na Kuskokwimu u blizini Betela, gdje su dvojica muškaraca poginula u ožujku, bilo je samo 19 posto od uobičajenog. Mnogi dijelovi rijeke već su bez leda - iako obično ostaju zamrznuti do svibnja. Sve je to Thomasu na umu dok obavlja svoje rutinske djelatnosti na opservatoriju Utqiagvik. Zgrada je skromna - samo tri male sobe i bez kupaonice („Koristimo kantu“, objasnio je Thomas) - i prepun uređaja. Provode se kontinuirana mjerenja: ugljikov dioksid, metan, klorofluorougljike koji oštećuju ozon. Meteorološki instrumenti prate promjenjivo vrijeme.

Računala komuniciraju s gotovo dvadesetak satelita polarnih orbita, od kojih svaki može slati podatke 14 puta u 24-satnom razdoblju. Svako od tih mjerenja objašnjava transformaciju koja se odvija izvan Thomasova prozora. "Mislim da će ovo mjerenje stakleničkih plinova pomoći ljudima da shvate koliko energije sunca apsorbira atmosfera", rekao je. "Postoji ta visceralna povezanost s onim što se događa."