Bakić: Problem informatizacije škola nije u premalo novca, nego u pogrešnom usmjeravanju resursa

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nenad Bakić, poznati hrvatski investitor i poduzetnik nedavno je u Mostaru sudjelovao u predstavljanju SPARKreators projekta čiji je cilj popularizirati STEM, što je zapravo akronim sastavljen od riječi science, technology, engineering and mathematics (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) kod djece osnovnoškolskog uzrasta.

S obzirom da će se preko ovog projekta donirati preko 500 mBot robota osnovnim školama i udrugama koje u opisu svojih aktivnosti uključuju rad s djecom diljem Bosne i Hercegovine, razgovarali smo s Nenadom Bakićem o većoj potrebi za informatikom u školskom sustavu.

Tehnologija je danas svuda oko nas, a učenici u školama i dalje imaju po jedan sat informatike tjedno. Kako komentirate ovu poražavajuću činjenicu?

U mnogim zemljama nema dovoljno novih tehnologija u obrazovanju, koje bi trebale biti dio kurikuluma u raznim predmetima, ne samo u ‘rezervatu’ informatike. No, mali broj sati baš informatike je dobar indikator općeg stanja.

Bi li informatika uopće trebala biti u školama? Ako da koliko često bi je trebali imati?

Općenito, to ovisi o usmjerenju škole, ali informatičke kompetencije, odnosno digitalna pismenost i kreativnost bi morale biti zastupljene u mnogim predmetima. Većina znanja koja djeca danas steknu u školama bit će zastarjela kad odrastu, stoga su puno bitnije suvremene kompetencije, koje su velikim dijelom u sferi digitalnog.

Dok se u svijetu kompletna nastava izvodi online i na računalima, u BiH su kabineti opremljeni starim računalima sa starim sustavima. Može li, po vašem mišljenju, BiH u skorijoj budućnosti očekivati neke pomake?

Iskreno, o ovoj temi ne znam puno. Ali na primjeru Hrvatske sam uočio da problem najčešće nije u premalo novca nego u pogrešnom usmjeravanju resursa.

Može li nedavno uspješan primjer iz Hrvatske BBC micro:bit – STEM revolucije ili mBota biti okidač za promjene i u BiH, pošto znamo koliko su bilo kakve promjene spore i teške kod nas?

Robotička liga SPARKreators koju je uz našu pomoć pokrenuo SPARK, uz pomoć partnera EXIT u Republici Srpskoj, krenula je sjajno. Za tu ligu smo dali malu inicijalnu financijsku donaciju, ali smo napravili potpuni besplatni transfer znanja, dokumentacije i ostalog know-how.

Velik odaziv škola pokazuje da postoji velika potreba, kao i njeno prepoznavanje u školskom sustavu, te vjerujem da će uz kvalitetnu izvedbu SPARKreators pokazati da su i brze promjene moguće.

Mi smo pak u Hrvatskoj nakon Croatian Makers robotičke lige bazirane na istom robotu mBot, godinu dana nakon njenog početka, pokrenuli još masivniji zahvat u digitalnoj kreativnosti i kompetencijama, bazirano na malom ali moćnom računalu BBC micro:bit.

Budući da smo partneri Zaklade Micro:bit za Hrvatsku, ali i cijelu regiju Adriatic, uključivo i BiH, sigurno je da ćemo pomoći lokalnim partnerima u BiH implementaciju i te tehnologije ako se pokaže prilika.