Banka sperme skuplja prašinu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kada je devetnaestogodišnjem Faruku Ljuboviću iz Sarajeva prije tri godine otkriven karcinom testisa, doktori su mu preporučili zamrzavanje sperme.

Morao je otići u Beograd jer Univerzitetski klinički centar Sarajevo (UKCS) ne nudi ovu uslugu, iako već nekoliko godina imaju duplu opremu za tu namjenu. Dok jedan set opreme instaliraju, drugi već nekoliko godina stoji u kartonskim kutijama zbog vlastite neorganizovanosti i nedostatka prostora, otkrili su novinari Centra za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva (CIN).

Iz ove institucije na zamrzavanje sperme godišnje upute između 15 i 20 pacijenata na privatne klinike u Bosni i Hercegovini (BiH) i inozemstvu, izlažući ih dodatnom trošku. Pacijenti moraju plaćati troškove: pregleda, pohranjivanje sperme, prijevoza i, eventualno, smještaja.

Oprema u skladištu, prostor u izgradnji

Mustafa Hiroš, Nurija Bilalović i Amina Kurtović-Kozarić, doktori sa UKCS-a, su u proljeće 2010. godine odlučili napraviti banku sperme za pacijente oboljele od karcinoma. Kemoterapija kroz koju prolaze tijekom liječenja može naštetiti kvalitetu spermatozoida i loše utjecati na plodnost.

Plan je bio da prvo osposobe tri prostorije za uzimanje uzoraka, analizu i pohranu spermatozoida na odjelu Kliničke patologije i citologije, a potom da nabave opremu. Predviđeno je da sve bude završeno u roku od godinu dana. Prema podacima do kojih su došli novinari CIN-a, to se nikada nije dogodilo. Oprema je nabavljena u listopadu 2011. godine, a prostorije još uvijek nisu osigurane.

Oprema koja se sastoji od sustava za krioprezervaciju, odnosno zamrzavanje spermatozoida, zatim potrošni materijal i svjetlosni mikroskop kupljeni su od sarajevske firme „Sedžan-ingenering“ za 104.621 KM. Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti izdvojilo je 30.000 KM iz sredstava za podršku znanstvenim projektima, ostatak je platio UKCS.

Doktor Hiroš kaže da je samo pisao projekt kako bi dobio novac za osnivanje banke sperme, dok su za ostalo bile zadužene kolege, među kojima je doktorica Bilalović, šefica Kliničke patologije i citologije.

Ona kaže da je očekivala „da će im neko dati prostorije“, ali da se to nije dogodilo. Slala je puno dopisa Upravi UKCS-a, ali, kaže, bez uspjeha.Doktorica je računala na nove prostorije koje bi dobila u sklopu Centralnog medicinskog bloka koji se gradi na UKCS-u, ali niko nema informaciju kada će izgradnja biti završena. Ona ne vjeruje da će biti gotova ni do kraja godine.

Niko od bivših i aktualnih rukovoditelja UKCS-a koje je novinarka CIN-a kontaktirala nije dao precizan odgovor zašto se za banku sperme nije pronašao adekvatan prostor. Faris Gavrankapetanović, u čijem mandatu je projekt pokrenut, ne sjeća se. Njegov nasljednik Damir Aganović kaže da je projekt prekinut, dok aktualni direktor Rusmir Mesihović ne dozvoljava ni uvid u dokumentaciju do koje su novinari morali dolaziti neslužbenim putem. U dopisu iz Službe za odnose s javnošću je navedeno da je „realizacija u završnoj fazi“.

U pokušaju da naprave fotografiju opreme novinari CIN-a su otkrili da na UKCS-u i ne znaju gdje je ona odložena. Roba se po prijemu smješta u skladište. Doktorica Bilalović i Enes Sočo, rukovoditelj ekonomskog sektora koji je nadležan za prijem i skladištenje opreme, su mislili da se oprema nalazi u skladištu. Međutim, tamo su novinarki rekli da je oprema u ožujku prošle godine prebačena na odjel Klinike za ginekologiju i akušerstvo.

Na ovom odjelu je sustav za zamrzavanje spermatozoida stajao godinu dana neraspakiran. Za to nisu znali ni šef ove klinike Zulfo Godinjak ni embriolog Samir Smailagić, u čijem je uredu kartonska kutija bila. Oni kažu da tu opremu nisu ni tražili i naglašavaju da nije stigla u ožujku prošle godine, iako tako stoji na otpremnici.

Među tom zapakiranom opremom nije bio svjetlosni mikroskop, vrijedan 14.500 KM. Sočo je pomislio da ga dobavljač nije ni dostavio. U firmi „Sedžan-ingenering“ kažu da su sve isporučili po protokolu.

„Meni je smiješno da jedna ustanova, klinički centar, da ne mogu naći gdje je mikroskop“, rekao je za CIN direktor ove firme Rijad Džanić. Nakon inzistiranja novinara mikroskop je pronađen u skladištu, zapakovan u kartonskoj kutiji bez posebnih oznaka i prekriven prašinom.

Novi projekt, nova oprema

Tražeći ovu opremu, novinarka CIN-a je otkrila da se na Klinici za ginekologiju i akušerstvo nalazi još jedan komplet opreme sa sustavom za zamrzavanje spermatozoida. Doktor Godinjak kaže da je znao da na UKCS-u postoji „nekakav zamrzivač“. Unatoč tome, sredinom 2013. godine je, nabavljajući opremu za medicinski potpomognutu oplodnju, nabavio i sustav za zamrzavanje.

Oprema vrijedna skoro 235.000 KM plaćena je novcem iz IPA fonda, odnosno bespovratnih sredstava Europske unije. Ni ova oprema se ne koristi jer se prvo čekalo na zapošljavanje, a sada na edukaciju embriologa. Trenutno je u tijeku instaliranje opreme i rješavanje tehničkih detalja.